Zdravlje.hr

Tražilica:

Subota, 25. svibnja 2013.

Djeca

Mladi

Studenti

Odrasli

Osobe starije dobi

Osobe s invaliditetom

Zdravstveni djelatnici

Zdravo srce - Bolesti srca i krvnih žila, od kojih su najznačajnije koronarna bolest srca i cerebrovaskularne bolesti, glavni su uzrok smrti i bolničkog liječenja u nas. Danas se smatra da je moguće reducirati oko 50% prijevremene smrtnosti i invalidnosti od tih bolesti. Pri tom značajnu ulogu ima usvajanje zdravijeg načina življenja - nepušenje, pravilna prehrana, redovita tjelesna aktivnost. Ovdje možete pronaći informacije o bolestima srca i krvnih žila, te savjete kako sačuvati svoje srce zdravim.

Kardiovaskularne bolesti

Kardiovaskularne bolesti u svijetu
Kardiovaskularne bolesti u Hrvatskoj
Prevencija kardiovaskularnih bolesti–što je moguće postići?

Kardiovaskularne bolesti

Kardiovaskularne bolesti su bolesti srca i krvožilnog sustava, a glavne kliničke manifestacije se mogu podijeliti na one koje zahvaćaju: • srce i srčani krvožilni sustav– koronarna (ishemična) bolest, • mozak i moždani krvožilni sustav – cerebrovaskularna bolest, • donje udove – okluzivna bolest perifernih arterija.

U podlozi svih ovih bolesti najčešće je ateroskleroza, odnosno oštećenje arterija obilježeno suženjem lumena žile zbog lokalnog zadebljanja unutarnjeg sloja stijenke žile koje se zove aterom ili plak. Aterom se sastoji od jezgre građene od masti, posebno kolesterola i raspadnutih stanica, koju prekriva vezivo i kalcij, te je stijenka žile na tom mjestu tvrđa i neelastična. Aterosklerotična nakupina sužava promjer arterije pa tkivo koje ona opskrbljuje dobiva manje krvi, a zbog smanjenja elastičnosti može doći i do puknuća žile, što se manifestira gore navedenim bolestima.

Zašto nastaju bolesti srca i krvnih žila? Što su čimbenici rizika?

Epidemiološka istraživanja su već prije više desetljeća pokazala da postoje brojni tzv. čimbenici rizika za nastanak ateroskleroze i kliničkih manifestacija, odnosno bolesti srca i krvnih žila. To su specifične značajke osoba i njihovih životnih navika povezane s nastankom ateroskleroze i pogoduju njezinu napredovanju. Razvoj bolesti je osobito ubrzan ako netko ima istodobno više čimbenika rizika, pri čemu dva ili više čimbenika rizika umnožavaju, a ne zbrajaju svoje učinke. Stoga je opasnije imati više čimbenika rizika nego jedan, ma kako jako izražen.
Postoje čimbenici rizika na koje možemo utjecati, i oni na koje ne možemo.

Među onima na koje možemo utjecati najvažniji su:

1. Pušenje
2. Povišeni krvni tlak
3. Povećana razina masti (kolesterola i/ili triglicerida) u krvi
4. Povećana tjelesna težina / debljina
5. Nedovoljna tjelesna aktivnost
6. Šećerna bolest (dijabetes)

Čimbenici rizika na koje ne možemo utjecati:

1. Dob i spol

- Muškarci u dobi iznad 45 godina
- Žene u dobi iznad 55 godina

2. Pozitivna obiteljska anamneza (naslijeđe) – prijevremena smrt uslijed koronarne bolesti srca u dobi prije 55 godina bliskih muških srodnika (otac, brat), ili 65 godina ženskih članova obitelji (majka, sestra).

6. svibnja 2004.

Uredili:
Verica Kralj, dr. med.

Autori:
V. Kralj, dr. med., Prim.mr.sc. V. Hrabak-Žerjavić, dr. med.

Objavila: Verica Kralj, dr. med.