|
|
|
Zarazne bolesti - Svim zaraznim bolestima, bile one teške ili lake, zajedničko je svojstvo da za njihov nastanak moraju biti ispunjeni brojni uvjeti. Ti uvjeti se zajednički nazivaju Vogralikov lanac: neophodan je uzročnik bolesti u dovoljnoj količini; mora postojati izvor bolesti; biti osiguran put prijenosa; uzročnik bolesti mora ući u organizam; osoba mora biti osjetljiva. Prema tome ako se bilo koji od ovih uvjeta ne zadovolji tj. prekine Vogralikov lanac, može se spriječiti zarazna bolest. Ovdje možete naći informacije o zaraznim bolestima, te kako se protiv njih boriti.
|
Učestala pitanja o cijepljenju - za roditelje
|
Što je cijepljenje (imunizacija)?
Cijepljenje (imunizacija) je postupak kojim se postiže otpornost prema bolestima uzrokovanim infektivnim uzročnicima. U tom postupku primjenjujemo cjepivo.
Što je cjepivo?
Cjepiva su heterogena grupa imunobioloških proizvoda, koja sadrže antigene sposobne inducirati specifičnu imunost (aktivnu) protiv
a) infektivnog agensa
b) toksina
c) neke druge antigene komponente koju stvara infektivni agens
Kakve vrste imunizacije postoje?
Dvije su vrste imunizacije
a) aktivna - primjena cjepiva
b) pasivna - primjena imunoglobulina (protutijela)
Je li cijepljenje novost u medicini?
Nije.- postupke imunizacije nalazimo u dalekoj prošlosti čovjeka koji je promatrajući prirodne procese počeo podražavati i prirodne procese obrane organizma koji su mogli unaprijediti zaštitu od pojedinih zaraznih bolesti koje su od davnina "kosile pučanstvo"
Prvo cijepljenje uvedeno je u Europu iz Carigrada, a primijenjivano je u borbi protiv velikih boginja. Inokulacijom sasušenih krusti velikih boginja u kožu zdravog čovjeka i izazivajući bolest u blažem obliku stvorena je imunizacija. Tada nazvana variolizacija. Ocem moderne imunizacije možemo smatrati engleskog liječnika Jenerra (1749-1823) koji je opasnu "imunizaciju" sasušenim krustama oboljelog čovjeka, (variolizaciju) zamijenio manje opasnim postupkom utrljavanja sasušenog sekreta kožnih promjena kravljih boginja (vakcinacijom). Od njegovog doba do današnjeg dana stvorena su mnoga cjepiva i postignuta visoka zaštita pučanstva, a neke su bolesti danas gotovo iskorijenjene u svijetu.
Temeljni zahtjevi na koje cjepivo mora odgovarati-
a) neškodljivost
b) djelotvornost
Da bi cjepivo zadovoljilo gornjim zahtjevima mora -
1. izazvati humoralnu imunost
2. izazvati dugotrajni imunitet
3. biti pročišćeno
4. ne smije sadržavati pirogene (bjelančevinaste tvari)
5. ne smije djelovati kancerogeno niti teratogeno
6. mora podlijegati pravilnim postupcima manipulacije.
Je li cijepljenje obavezno?
Imunizaciju dijelimo na
a) obveznu
- koja obuhvaća svekoliko stanovništvo
-koja se provodi u izloženih osoba ili u onih osoba kod kojih je izloženost moguća
b) neobveznu
Obvezno cijepljenje provodi se prema naputku Ministarstva Zdravstva RH, a po kalendaru cijepljenja (link za Program obveznih cijepljenja nalazi se pri vrhu stranice)
Može li cjepivo izazvati neželjene reakcije?
Cijepljenje može izazvati neželjene reakcije, bilo zbog same prirode cjepiva, zbog od ranije postojeće bolesti cjepljenika,, te zbog pogreške pri upotrebi cjepiva.
Međutim, nuspojave cijepljenja su blaže i rjeđe se javljaju nego komplikacije bolesti protiv kojih se cijepi. Prema tome, nizak rizik nuspojava se ne može uspoređivati s visokim rizikom komplikacija i smrtnosti od bolesti protiv kojih se cijepi u Programu obveznih cijepljenja
Nuspojave cijepljnenja možemo podijeliti na
a) blage
b) teške
prema težini tegoba,te
a) lokalne
b) opće
prema lokalizaciji simptoma
Ovdje ćemo ukratko napomenuti gore navedenu simptomatologiju te možemo reći da u
a) blage lokalne simptome najčešće spada pojavnost blago izraženog otoka na mjestu primjene cjepiva, zatim bolna osjetljivost, povećanje lokalnih limfnih čvorova, lokalno okruglasto otvrdnuće koje se palpira oko 1 mj (kod BCG). Blage lokalne nuspojave najčešće su odraz reakcije na aluminijev sulfat npr. kod cjepiva T, DT, DTP
b) blagi opći simptomi su; umjereno povećana tjelesna temparatura, osjećaj slabosti, glavobolje, osipa i povećanja žlijezda slinovnica (kod MPR cjepiva), mijalgije i artralgije (kod MPR i Infl).
a) teški lokalni simptomi su apsces na mjestu injiciranja (BCG), apscedirajući limfadenitis (BCG), bolan otok na većem djelu tijela na kojem je cjepivo injicirano.
b) teški opći simptomi- izuzetno rijetki; tu spadaju anafilaktička reakcija, poremećaji svijesti, kolaps, konvulzije, produžen vriskav plač, cerebralna ataksija, bulbarna paraliza, meningoencefalitis, encefalitis, encefalopatija.
Lokalne i opće nuspojave cijepljenja mogu nastupiti zasebno ili se pojaviti zajedno.
Teške nuspojave cjepiva su izuzetno rijetke, tj. neusporedivo rjeđe od opasnosti od komplikacija bolesti, ako se ne cijepi i oboli.
Kolika je učestalost nuspojava cijepljenja? Naime, mala L. ima skoro 2 godine, pa prije mora slijedi MPR,Hib, (BCG), DTP, OPV, a malo veća P. je imala apsces od BCG-a. Mama se skoro onesvijestila
Kao što piše: nuspojave cijepljenja su rjeđe nego komplikacije bolesti
protiv kojih se cijepi.
Ne mogu smisliti način na koji bih to bolje napisao. Iskazivanje stopa
prijavljenih nuspojava je nezahvalno, jer zahtijeva veoma opširno
objašnjenje, uključujući usporedbe učestalosti među raznim cjepivima, kao i među različitim populacijama.
Što se Vaše male L. tiče, Naravno da ne mora sve navedeno primiti prije mora, već tijekom druge godine života. Za učestalost nuspojava koje može imati od ovih cjepiva najkraće rećeno: nisu tako česte da bi ih čovjek trebao očekivati. Što teža nuspojava, to rjeđe se javlja. Najčešće je blago povišenje temperature i bol na mjestu uboda, pogotovo nakon primjene DTP ili Hib-a i to u oko 30% djece (prema literaturi), ali te su nuspojave prolazne bez terapije, ili uz primjenu paracetamola. Obzirom da su očekivane i relativno česte, ne prijavljuju se u Registar, te nemamo pouzdanih podataka o učestalosti ovih blagih nuspojava kod nas. Povećanje slinovnica i osip nakon primjene MPR se javljaju u 1 na desetak tisuća slučajeva, a teški opći simptomi u jedan na stotinjak tisuća slučajeva (anafilaksija valjda u jedan na milion).
Jedina nuspojava na primjenu je OPV-a postvakcinalni polio, koji se
javlja u jedan na milion aplikacija cjepiva. Najveća vjerojatnost nastanka postvakcinalnog polija je nakon prve doze, a s daljnjim dozama se smanjuje.
U Hrvatskoj nakon 1997. nismo imali slučaj postvakcinalnog polija.
Apscesi nakon BCG su jaaaako rijetki i češće su posljedica pogreške u
primjeni cjepiva (prevelika doza, preduboka aplikacija) nego li svojstva cjepiva, ali je mala dugotrajna egzulceracija normalna reakcija i ponekad ljudi uobičajenu egzulceraciju proglašavaju apscesom.
|
|
|
23.
lipnja 2004.
|
Uredili:
mr. sc. Bernard Kaić, dr. med.
Autori:
Gordana Sušac, dr. med. spec. pedijatar
Andreja Barišin, dr. med. spec. epidemiolog
Objavio: mr. sc. Bernard Kaić, dr. med.
|
Novo na Zdravlje.hr:
» Nagradni kviz znanja "Zaštita od sunca i zdravlje 2013"
» SVJETSKI DAN ZAŠTITE OKOLIŠA
» MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV ZLOUPORABE DROGA
» HRVATSKI DAN MOŽDANOG UDARA
» DAN PRAVA OSOBA S DUŠEVNIM SMETNJAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ
|
|
VIJESTI
EDUKATIVNI čLANCI
|
|
