Zdravlje.hr

Tražilica:

Nedjelja, 26. svibnja 2013.

Djeca

Mladi

Studenti

Odrasli

Osobe starije dobi

Osobe s invaliditetom

Zdravstveni djelatnici

Zdravlje djece i mladih - U tijeku razdoblja odrastanja, puberteta i adolescencije, djeca i mladi nailaze na mnoge nekad manje a nekada veće poteškoće i prepreke. Danas se sve više pozornosti posvećuje upravo razvojnim problemima, kroničnim bolestima, problemima ponašanja – od eksperimentiranja sa sredstvima ovisnosti do nasilja među djecom u školi te usvajanja odgovornog seksualnog ponašanja. Dinamične i burne promjene osobnosti i obiteljskih odnosa, osobito u doba adolescencije, mogu (često i nepotrebno) biti izvorom svađa i frustracija. Nastojat ćemo da na ovim stranicama pronađete korisne informacije i savjete o svemu što vas u vezi sa zdravljem i ponašanjem te populacije može zanimati.

Što mladi misle o svom izgledu i kontroli tjelesne težine

Danas je imperativ vitkosti i dobrog izgleda toliko snažan da se u mnoge djece i mladih potpuno neopravdano pojavljuje strah od vlastite "debljine" i težnja da se što više približi idealnom liku iz časopisam s malih ili velikih ekrana. Istražili smo što o svom izgledu mladi misle i kako se doživljavaju.

Jedan od najvažnijih događaja kroz koje mladi prolaze na putu odrastanja svakako je prilagođavanje na mnoge tjelesne i psihičke promjene koje nastaju tijekom adolescencije. Tjelesne promjene koje prate psihički razvoj mogu promijeniti predodžbu o vlastitom tijelu i osjećaj samoga sebe. Kulturni utjecaji nameću model mršavog tijela. To ima važan utjecaj na stvaranje predodžbe o vlastitom tijelu, tjelesno pouzdanje i samopouzdanje. U proteklih tridesetak godina istraživanja su pokazala da društveni utjecaji koji stavljaju naglasak na mršavost i popularnost redukcijskih dijeta počinju djelovati već na adolescentnu populaciju, te su različiti načini kontrole tjelesne težine u adolescenciji prepoznatljivi kao sredstvo postizanja savršenog tijela.

Kako mladi doživljavaju svoj izgled?
Zbog osobne nesigurnosti, loše percepcije i prevelike kritičnosti, mladi sami sebe često neprikladno svrstavaju s obzirom na tjelesnu težinu i često se, iako normalno uhranjeni, vide kao preuhranjeni. To dovodi do zabrinutosti zbog tjelesne težine i pribjegavanja redukcijskim dijetama. Pritom su praćenja nedvojbeno pokazla da djevojčice teže tjelesnoj težini koja bi bila primjerena za njihovu visinu i dob, već puno manjoj, za njih "idelanoj" težini. Dječaci, naprotiv, sebe češće doživljavaju kao pothranjene i nastoje povećati tjelesnu težinu uglavnom povećanjem mišićne mase.

Što za mlade znače popularne ”dijete za mršavljenje”?
U dobi kada je rast i razvoj u svom punom zamahu, s pravom zabrinjava podvrgavanje redukcijskim dijetama koje su često medicinski potpuno neprihvaćene. One dijete koje provode mladi nažalost često uključuju i preskakanje obroka, posebice doručka, gladovanje te povraćanje i zlouporabu laksativa. Kako djeca i adolescenti imaju povećane potrebe za energijom i hranjivim tvarima, provođenje redukcijskih dijeta u doba rasta i razvoja može imati mnogostruke negativne posljedice. Dostatan unos energije i hranjivih tvari tijekom djetinjstva i adolescencije ne samo da će smanjiti rizik od nastanka trenutnih zdravstvenih problema kao što su karijes, anemija, zaostajanje u rastu, ali i prekomjerna tjelesna težina i pretilost, nego će također odgoditi ili spriječiti nastanak kroničnih degenerativnih bolesti u odrasloj dobi kao što su bolesti srca i krvnih žila, povišen krvni tlak, moždani udar, rak, inzulin neovisna šećerna bolest, osteoporoza. Djeca koja su na dijeti mogu postati razdražljiva, imati poteškoće s koncentracijom, probleme sa spavanjem, a mogu i zaostajati u rastu. U djevojčica koje se višekratno pridržavaju rigoroznih redukcijskih dijeta menstruacijski ciklusi mogu postati neredoviti, može kasniti seksualni razvoj, a često se utvrđuje i deficit pojedinih hranjivih tvari. Redukcijske dijete mogu imati i značajan utjecaj na psihičko zdravlje, a usko se vežu uz depresiju i smanjen osjećaj samopoštovanja.
S druge strane, hormonske promjene i promjene načina života, premalo kretanja i nepravilna prehrana mogu dovesti do nakupljanja prekomjernih kilograma koji pogoduju nastanku pretilosti. Pretilost je u razvijenm zemljama veliki javnozdravstveni problem već u razmjeru epidemije. Prekomjerna tjelesna težina i pretilost u mlađoj životnoj dobi dugoročno pokazuju povezanost s nastankom bolesti i smrtnošću. Najvažnija dugoročna posljedica pretilosti u dječjoj dobi je njezina prisutnost i u odrasloj dobi. Negativno stereotipno ponašanje prema pretilosti i pretilima razvija se od najranije dobi pa je stoga pretilost diskriminirajući faktor u socijalnom okruženju.

Jesu li mladi zadovoljni svojom tjelesnom težinom?
Prema rezultatima nedavnog istraživanja u Hrvatskoj, svojom tjelesnom težinom nezadovoljna je trećina dječaka i polovica djevojčica u dobi od 15 godina. U toj je dobi trenutno na dijeti ili bi željelo smršaviti više od petine dječaka i više od polovice djevojčica. Udio djevojčica koje žele smršaviti se s dobi povećava, a udio dječaka koji žele smršaviti se smanjuje. Objektivni odnos tjelesne težine i visine (indeks tjelesne mase) pokazuje da je u toj istoj dobi samo 7% djevojčica i 17% dječaka pretilo ili povećane tjelesne težine. Stoga je nedvojbeno da je percepcija vlastitog tijela kod djevojčica od 15 godina nerealna i da ih navodi na nepotrebne redukcijske dijete. Ukoliko im želimo pomoći, tjelesnu težinu je potrebno najprije objektivizirati (za to postoji mnogo prihvatljivih skala), te ako je potrebno nešto korigirati, svakako uvesti redovitu tjelovježbu i kontrolirano ograničiti unos pojedinih namirnica, uz savjetovanje s liječnikom. No najvažnije je osnažiti i ohrabriti mladu osobu u prihvaćanju sebe i u dobrom osjećanju u vlastitom tijelu. Korekcije i oblikovanje trebaju biti u funkciji općeg dobrog osjećanja a ne sami sebi svrha - jer tada će ta svrha biti promašena.

24. lipnja 2004.

Autori:
Iva Pejnović Franelić,dr.med., prim.dr.sc. Marina Kuzman, dr.med.

Objavila: prim. dr. sc. Marina Kuzman, dr. med.