Tražilica:



Nedjelja, 21. rujna 2014.  








Djeca




Mladi




Studenti




Odrasli




Osobe starije dobi




Osobe s invaliditetom




Zdravstveni djelatnici








Šećerna bolest -

 Šećerna bolest
Znakovi bolesti
Diagnoza i liječenje

Diagnoza i liječenje

Dijagnostika šećerne bolesti osniva se na određivanju glukoze u krvi specifićnim laboratorijskim metodama (ako dvije vrijednosti glukoze natašte premašuju 7,0 mmol/L u venskoj ili kapilarnoj plazmi potvrđuje se dijagnoza) i vrlo je jednostavna. Liječenje Temeljni principi liječenja: edukacija, samokontrola šećera, dijabetička prehrana i tjelesna aktivnost potrebni su svakoj osobi sa šećernom bolešću, a za nešto više od 50% osoba to bi trebao biti i jedini oblik liječenja.

Osoba sa šećernom bolešću treba biti podučena o značenju dijabetičke prehrane i tjelovježbe u kontroli i regulaciji glukoze u krvi, a samokontrolom (za što je također potrebna poduka) treba trajno pratiti i zbrinjavati (ne)postignute rezultate. U svakodnevnom, doživotnom liječenju osoba sa šećernom bolešću mora snositi osobnu odgovornost. Kako bi to postigla mora upoznati svoju bolest, njezine komplikacije kao i način njihovog sprećavanja i liječenja. Uspjeh liječenja, odnosno dobra regulacija glukoze u krvi ovisi o prilagodbi osobe novonastalom stanju, promjeni ponašanja u prehrani, tjelesnoj aktivnosti, higijenskim navikama i znanju o samopraćenju i samozbrinjavanju.

Ciljevi liječenja:

Postizanje i održavanje razine glukoze u krvi što bliže normalnim vrijednostima: do 7 mmol/L natašte, do 9 mmol/L poslije bilo kojeg obroka, HbA1c do 7,0% (objašnjenje ispod).
Održavanje normalnog krvnog tlaka što bliže vrijednostima od 120/80 mmHg.
Održavanje normalne razine masnoća u krvi (ukupni kolesterol do 6,5 mmol/L.
HDL kolesterol više ili jednako 0,9 mmol/L, LDL kolesterol manje od 3,5, trigliceridi manje od 2,2).
Kontrola drugih činioca srčanožilnog rizika: pušenje, debljina, stres.
Osnovni ciljevi liječenja šećerne bolesti su uklanjanje smetnji i sprećavanje razvoja kasnih komplikacija uspostavljanjem uredne metaboličke ravnoteže u organizmu.

Za ostvarenje ciljeva liječenja preporuka je:
- 50% bolesnika liječiti temeljnim principima
- nešto više od 25% zahtijeva liječenje tabletama
- nešto manje od 25% zahtijeva liječenje inzulinom




Što je hemoglobin A (HbA1c)?

Glukohemoglobini (A i A ) su frakcije hemoglobina A iz eritrocita. Vezanjem glukoze iz krvi na hemoglobin A nastaje hemoglobin A pri čemu je vrijednost (%) razmjerna razini glikemije tijekom razdoblja određenog prosjećnim vijekom eritrocita (3-4 mjeseca). Dakle, vrijednost HbA1c odražava prosječnu vrijednost glukoze u krvi tijekom zadnjih 8-12 tjedana. Uredan nalaz je HbA1c ispod 7%, a sve što je iznad govori za nedovoljno dobro održavanje razine glukoze u krvi.
NAPOMENA: Na HbA1c nema mnogo utjecaja hrana pojedena posljednjih nekoliko dana prije uzimanja uzorka krvi, pa se ni njegova vrijednost ne može smanjiti preskakanjem obroka prije same pretrage ili poboljšanjem nadzora nad glukozom u krvi dan prije uzimanja uzorka. Za osobe s tipom 1 šećerne bolesti obavezno je tromjesečno određivati vrijednosti HbA1c.

Komplikacije šećerne bolesti

Komplikacije šećerne bolesti dijele se na akutne (nastaju brzo, dramatičnog su tijeka, lako se prepoznaju i zahtijevaju hitnu intervenciju) i kroničen (nastaju polagano, dugo godina su bez simptoma, ali trajno oštećuju i uništavaju pojedine organe i organske sustave).

Akutne komplikacije

- hiperglikemije (nagli porast razine šećera u krvi)
- hipoglikemije (spuštanje razine šećera ispod normalnih vrijednosti)
- dijabetičke ketoacidoze, hiperosmolarnog neketotičnog stanja i kome (komplikacije izrazito povišene razine šećera u krvi)
U zdrave osobe je uočeno da se vrijednosti GUK-a tijekom 24 sata mijenjaju između 4,0 i 6,5 mmol/L, da nema značajnog porasta glukoze u krvi poslije obroka kao niti promjena u području niskih vrijednosti (hipoglikemije) zbog uravnoteženog djelovanja inzulina i kontrainzularnih hormona. U šećernoj bolesti, ukoliko ne postoji ravnoteža između unosa i utroška energije i propisanog liječenja tabletama i/ili inzulinom može doći do porasta razine glukoze u krvi; pada razine glukoze u krvi; izrazitog porasta glukoze u krvi uz zakiseljavanje tijela izrazitog porasta glukoze u krvi uz gubitak tekučine. Ova stanja mogu se i moraju hitno liječiti i tražiti uzrok njihovog nastanka kako bi se u budućnosti izbjegla. Edukacijom, čija je svrha naučiti osobu temeljnim principima samokontrole i samonadzora, mogu se izbjeći ovakve situacije i time poboljšati kontrola i regulacija glikemije, što u konačnici rezultira sprječavanjem i odgađanjem kasnih komplikacija šećerne bolesti.

Kronične komplikacije

Ukoliko se zanemari i ne liječi, šećerna bolest će dovesti do ozbiljnih kroničnih komplikacija:
Nefropatije - bolesti bubrega koja može završiti potpunim zatajenjem bubrega uz potrebu za dijalizom ili transplantacijom bubrega.
Retinopatije - bolesti očiju koja je vodeći uzrok sljepoće i oštećenja vida u odraslih u razvijenome svijetu.
Neuropatije - bolesti živčanog sustava. Oštećenje živaca u kombinaciji s oštećenjem perifernih krvnih žila stavlja šećernu bolest na prvo mjesto uzroka amputacija donjih udova, izuzmemo li kao uzrok posljedice nesreća.
Bolesti srčanožilnog sustava - s posljedičnim srčanim ili moždanim udarom koji su vodeći uzrok smrti u dijabetičkoj populaciji.
U razvoju kasnih komplikacija postoji zajednički temeljni poremećaj zbog kojega u osoba sa šećernom bolešću nastaje progresivno sužavanje malih i velikih krvnih žila. Najveće značenje za njihov razvoj ima hiperglikemija. Konačna posljedica nastalih promjena u krvnim žilama je njihovo suženje i smetnje u protoku krvi. Mikroangiopatske promjene zahvaćaju male krvne žile bubrega, mrežnice oka i živaca. Makroangiopatija, odnosno tipične aterosklerotske promjene zahvaćaju krvne žile srca, mozga i okrajina. Na pogoršanje mikroangiopatije značajno utječe povišeni krvni tlak, a makroangiopatije povišene razine masnoća u krvi (LDL kolesterol, trigliceridi).
Jasno je dokazano da je trajno održavanje razine glukoze u krvi najsnažniji način sprećavanja kroničnih komplikacija šećerne bolesti.



 13. srpnja 2004. Uredili:
dr. sc. Nataša Antoljak, dr. med.


Autori:
Branko Kolarić, dr. med.
Olga Moretti, dr. med.
Ilustracija Krešimir Bauer Sokol, prof.


Objavila: Verica Kralj, dr. med.




 Šećerna bolest
Znakovi bolesti
Diagnoza i liječenje


Novo na Zdravlje.hr:

» Svjetski dan svjesnosti o virusnim hepatitisima

» Povodom 16. srpnja Svjetskog dana biciklista

» Hrvatski dan moždanog udara

» Međunarodni dan sklerodermije

» Svjetski dan tumora mozga

Povratak na: NEZARAZNE BOLESTI

ŠEćERNA BOLEST


 EDUKATIVNI čLANCI


  Šećerna bolest









Napomene i upozorenja | O nama | Kontakt | Sadržaj portala | Važne pravne napomene

Zdravlje.hr , prva objava 2003.