 |

 
 

|
|
Zarazne bolesti - Svim zaraznim bolestima, bile one teške ili lake, zajedničko je svojstvo da za njihov nastanak moraju biti ispunjeni brojni uvjeti. Ti uvjeti se zajednički nazivaju Vogralikov lanac: neophodan je uzročnik bolesti u dovoljnoj količini; mora postojati izvor bolesti; biti osiguran put prijenosa; uzročnik bolesti mora ući u organizam; osoba mora biti osjetljiva. Prema tome ako se bilo koji od ovih uvjeta ne zadovolji tj. prekine Vogralikov lanac, može se spriječiti zarazna bolest. Ovdje možete naći informacije o zaraznim bolestima, te kako se protiv njih boriti.
|


Odgovori na pitanja o gripi (povijest, simptomi, cijepljenje

Gripa je akutna virusna bolest dišnih putova. Ubraja se u kapljične infekcije. Uzrokuje ju jedan od triju virusa gripe (A, B i C). Ne treba je olako shvatiti – to je ozbiljna bolest koja može izazvati sve moguće komplikacije. Premda je gripa ozbiljna bolest, nema razloga za paniku, najvažnije je pridržavati se liječničkih savjeta i preležati gripu.
|

Što je gripa? Gripa (influenza) je akutna zarazna bolest dišnog sustava uzrokovana jednim od virusa gripe. Spada u kapljične infekcije. Pojavljuje se u obliku većih ili manjih epidemija. Klinički, uz visoku temperaturu u trajanju od 2 do 5 dana, prevladavaju opći umor i slabost, respiracijski simptomi obično nisu jaki, a sklonost komplikacijama naročito je izražena u starijih i osoba iscrpljenih drugim bolestima.
Što uzrokuje gripu?
Gripu uzrokuje jedan od triju virusa gripe (A, B i C), iz porodice Orthomyxoviridae. Na svojoj površini imaju dva antigena – hemaglutinin (H) i neuraminidazu (N) koji nisu isti za sva tri virusa. Ti antigeni podliježu manjim ili većim promjenama koje su uobičajene i događaju se skoro svake godine, te tako nastaju novi podtipovi. Upravo te promjene razlogom su da nikad ne možete razviti trajni imunitet na gripu: ako jedne godine i razvijete protutijela za virus gripe, ona vas vjerojatno neće zaštititi od novog oblika gripe slijedeće godine. Te antigenske promjene su „trikovi“ preživljavanja virusa gripe koji mu omogućuju širenje, neovisno o prije preboljeloj bolesti.
Po čemu se razlikuju virusi gripe? Tri tipa virusa gripe, A, B i C, osim po antigenskoj strukturi, razlikuju se i po epidemijskom potencijalu. Virus A ima najveći epidemijski potencijal i on je „najprevrtljiviji“ jer se kod njega promjene na površinskim antigenima događaju najčešće – taj virus se pojavljuje kao uzročnik svih pandemija i većih epidemija. Virus B ima manji epidemijski potencijal, tj. antigene promjene se događaju rjeđe, dok se kod virusa C te promjene događaju vrlo rijetko. Također, virusi gripe razlikuju se i s obzirom na težinu bolesti koju uzrokuju: virus A uzrokuje težu bolest, virus B blažu, a virus C vrlo blagu bolest koja često ne biva prepoznata.
Koji su putovi prijenosa gripe? Gripa se ubraja u infekcije koje se prenose kapljičnim putem. Najčešći put širenja je zrakom, preko krupnih kapljica sekreta iz dišnog sustava, u bliskom kontaktu u zatvorenim prostorima. Naime, čovjek prilikom govora, kihanja, kašljanja izbacuje u svoju okolinu sitne kapljice koje mogu sadržavati različite mikroorganizme. Te kapljice mogu dospjeti do druge osobe i ta osoba može ih udahnuti. Može se prenositi i izravnim kontaktom sa zaraženom osobom i zaraženim predmetima.
Kada se javlja gripa? Gripa je sezonska bolest i pojavljuje se tijekom hladnih mjeseci. U našem podneblju to su zimski mjeseci. Najveći broj zabilježenih slučajeva izazvanih virusom tipa A javlja se tijekom prosinca i siječnja, dok onih izazvanih tipom B u veljači i ožujku.
Koji su znakovi gripe? Gripa počinje naglo, jedan do četiri dana nakon ulaska virusa u organizam, a očituje se visokom temperaturom (39 do 40 °C), drhtavicom, izrazito naglašenim bolovima u mišićima i zglobovima, a u djece nerijetko i mučninom, odnosno povraćanjem. Mogu se pojaviti kašalj i šmrcanje, simptomi inače izraženiji kod prehlade.
Znakovi gripe:
• visoka temperatura –s drhtavicom • grlobolja • kašalj • bolovi u mišićima i zglobovima • opći umor i slabost • začepljen nos, kihanje • glavobolja
|

 |

|
2.
studenog 2011.
|
Uredili: mr. sc. Bernard Kaić, dr. med. Tatjana Nemeth Blažić, dr. med.

Objavila: Tatjana Nemeth Blažić, dr. med.
|





Novo na Zdravlje.hr:
 » OBILJEŽAVANJE SVJETSKOG DANA NEPUŠENJA
 » MEĐUNARODNI DAN TJELESNE AKTIVNOSTI
 » SVJETSKI DAN ASTME
 » Drugi svjetski tjedan sigurnosti u cestovnom prometu
 » "EUROMELANOMA DAY 2013." - SUNČAJMO SE OPREZNO!
 |
|
 VIJESTI

 EDUKATIVNI čLANCI


|
 |