Tražilica:



Srijeda, 22. listopada 2014.  








Djeca




Mladi




Studenti




Odrasli




Osobe starije dobi




Osobe s invaliditetom




Zdravstveni djelatnici








Zarazne bolesti - Svim zaraznim bolestima, bile one teške ili lake, zajedničko je svojstvo da za njihov nastanak moraju biti ispunjeni brojni uvjeti. Ti uvjeti se zajednički nazivaju Vogralikov lanac: neophodan je uzročnik bolesti u dovoljnoj količini; mora postojati izvor bolesti; biti osiguran put prijenosa; uzročnik bolesti mora ući u organizam; osoba mora biti osjetljiva. Prema tome ako se bilo koji od ovih uvjeta ne zadovolji tj. prekine Vogralikov lanac, može se spriječiti zarazna bolest. Ovdje možete naći informacije o zaraznim bolestima, te kako se protiv njih boriti.

Bjesnoća- učestala pitanja i odgovori

Bjesnoća (rabijes, lyssa) je smrtonosna bolest središnjeg živčanog sustava koju uzrokuje virus rabijesa, rabdovirus iz porodice Lyssavirus. Bjesnoća je prvenstveno bolest životinja, a čovjek može oboljeti nakon ugriza bjesne životinje.

Što je bjesnoća?
Bjesnoća (rabijes, lyssa) je smrtonosna bolest središnjeg živčanog sustava koju uzrokuje virus rabijesa, rabdovirus iz porodice Lyssavirus. Bjesnoća je prvenstveno bolest životinja, a čovjek može oboljeti nakon ugriza bjesne životinje. Bjesnoćom su zahvaćene dvije trećine ukupne kopnene mase našeg planeta. Bjesnoću službeno prijavljuje 90-ak zemalja u svijetu, pa se stvaran broj oboljelih može samo procjenjivati. Prema procjenama SZO-a, u svijetu približno oboli i umre 50.000 ljudi godišnje.
U Hrvatskoj ima bjesnoće kod šumskih životinja, a rijetko se nađe kod domaće životinje. Zadnji slučaj bjesnoće kod čovjeka u Hrvatskoj zabilježen je 1964. godine.

Koji su znakovi bolesti?
Razdoblje od zaražavanja do vidljivih znakova bolesti (inkubacija) varira u širokom vremenskom razdoblju od sedam dana do jedne godine. Početak bolesti često je praćen osjećajem straha, nemirom, nenormalnim senzacijama u predjelu ugriza, naglom preosjetljivošću na zvuk i svjetlo, glavoboljom, povišenom temperaturom, mučninom i malaksalošću. Vrlo česti znakovi bolesti su razdraženost, strah od vode, preosjetljivost kože na propuh i povećano izlučivanje sline. Napredovanjem bolesti mogu se pojaviti grčevi dišnih mišića kao i grčevi drugih dijelova tijela, popraćeni razdražljivošću i manijakalnim ponašanjem. Bez medicinske intervencije bolest obično traje 2-6 dana, a smrt nastupa zbog zatajenja disanja.

Kako čovjek može oboljeti od bjesnoće ?
Uzročnik bjesnoće nalazi se u slini zaražene životinje, a na čovjeka se obično prenosi ugrizom bijesne životinje. Čovjek se može zaraziti i ako zarazni materijal bijesne životinje kao što je slina, dođe u direktan kontakt s očima, sluznicom nosa ili usta ili otvorenim ranama na koži.

Može li se čovjek zaraziti i na drugi način osim ugrizom životinje?
Način prijenosa koji ne uključuje ugriz životinje je jako rijedak. Kontakt sline ili drugog potencijalnog zaraznog materijala bolesne životinje (kao što je mozak) s oštećenom kožom ili sluznicama može biti uzrok zaraze za čovjeka. Bilo je slučajeva zaraze čovjeka i kod kontakta sa zaraženom životinjom kad ona nije bila napadač nego žrtva u lovu, konkretno pri guljenju kože.

Drugi kontakti sa bijesnim životinjama kao što je draganje ili kontakt s mokraćom, krvi ili fecesom, ne predstavljaju rizik za zarazu.

U Sjevernoj Americi i centralnoj Americi zabilježeni su slučajevi bjesnoće kod ljudi koji nisu imali izravan kontakt sa životinjama, već su boravili u istom prostoru saa šišmišima (u sobi ili špilji).

Kada se moram javiti liječniku?

Nakon svakog ugriza životinje, bilo u gradu ili u prirodi, kao i nakon bilo kakvog kontakta sa životinjom kod koje postoji sumnja na bjesnoću potrebno je potražiti liječničku pomoć što je prije moguće.

Gdje se javiti?
U antirabičnu stanicu, Zavod za javno zdravstvo Grada Zagreba, Mirogojska 16, tel.: 01/ 46 96 125


Koji su postupci medicinske zaštite nakon izloženosti bjesnoći?
Nakon ugriza ili kontakta rane ili sluznice sa zaraznim materijalom – slinom, da bi se smanjio rizik zaraze, kao prvo potrebno je ranu dobro isprati vodom i sapunom. Specifična medicinska zaštita nakon izloženosti bjesnoći zove se postekspozicijska profilaksa i uključuje pasivnu imunizaciju imunoglobulinom i cijepljenje protiv bjesnoće. Prvu dozu cijepiva i imunoglobulin treba primiti što je prije moguće.

POSTUPAK PRILIKOM UGRIZA ŽIVOTINJE:
1) odmah temeljito oprati ranu sapunom i isprati tekućom vodom svih rana zadobijenih ugrizom ili ogrebotinom životinje.
2) Što je prije moguće, javiti se liječniku
- kirurška obrada rane
-postekspozicijska profilaksa: pasivna zaštita imunoglobulinom i cijepljenje protiv bjesnoće

Kako se bjesnoća liječi?
Nema specifičnog lijeka za bjesnoću. Kod manifestne bolesti indicirano je simptomatsko liječenje. Cijepljenje je najvažnija mjera u kontroli i prevenciji bjesnoće.

Da li je moguć prijenos bjesnoće s čovjeka na čovjeka?
Prenošenje bjesnoće sa zaraženog čovjeka na drugog čovjeka teoretski je moguće jer se u slini nalazi uzročnik bolesti, ali takav način prijenosa nije u svijetu da sada zabilježen.

Koje životinje mogu biti bjesne?
Bilo koji sisavac može imati bjesnoću. Najčešće su rezervoar virusa bjesnoće šumske životinje - lisice, vukovi, medvjedi, kojoti, rakuni, tvorovi. Mali glodavci kao što su vjeverice, zečevi, štakori, miševi i oposumi, rijetko su zaraženi bjesnoćom. Domaći sisavci (psi, mačke, stoka) također mogu biti zaraženi bjesnoćom.

Prijenosnici bjesnoće mogu biti i šišmiši. Većina šišmiša nema bjesnoću, no najbolje ih je ne dirati golim rukama. Najveća opasnost od šišmiša vezana je uz vrste koje nastanjuju sjevernoamerički kontinent. Budući je ugriz šišmiša skoro neprimjetan, potražite liječničku pomoć ako pimijetite šišmiša u svojoj blizini kad se probudite.

Kako da zaštitim svog psa ili mačku od bjesnoće?
Ako imate psa ili mačku, redovito je cjepite protiv bjesnoće kod veterinara. Da bi zaštita bila optimalna, mačke i pse potrebno je cijepiti svake godine. Držite svoje ljubimce u kući ili dvorištu, a prilikom šetnje, držite ih pod nadzorom i ne dopustite nekontrolirano kretanje. Držite podalje svoje ljubimce od nepoznatih pasa i mačaka, jer možda nisu cijepljene. Ako u blizini kuće ili u Vašem dvorištu primijetite životinju (npr. lisicu, psa, mačku) koja se čudno ponaša, zovite službu za kontrolu životinja lutalica.

Što ako Vas ugrize domaći pas ili mačka?
Ako Vas ugrize bilo koja životinja, vrlo je važno odmah se javiti liječniku. Budući u našoj zemlji vlasnici pasa i mačaka imaju zakonsku obvezu cijepiti svoje kućne ljubimce protiv bjesnoće, mala je vjerojatnost da budu bolesni. Ipak, ako Vas ugrize pas ili mačka, potrebno je provjeriti kod vlasnika da li je životinja redovno cijepljena. Domaći pas ili mačka smatraju se zdravim, no treba je promatrati u narednih 10 dana. Ukoliko se za to vrijeme kod životinje ne razviju znakovi bjesnoće, nisu potrebni nikakvi specifični medicinski postupci kod ugriženog, osim obrade rane. Ako pas ili mačka pokazuju znakove bjesnoće ili se posumnja na bjesnoću ili je životinja pobjegla, potrebno je savjetovati se sa liječnikom i ukoliko je indicirano, dati antirabičan tretman.

Gdje se javiti?
U antirabičnu stanicu, Zavod za javno zdravstvo Grada Zagreba, Mirogojska 16, tel.: 01/ 46 96 125
















 30. svibnja 2005. Uredili:
mr. sc. Bernard Kaić, dr. med.
Tatjana Nemeth Blažić, dr. med.


Objavila: Tatjana Nemeth Blažić, dr. med.





Novo na Zdravlje.hr:

» Svjetski dan svjesnosti o virusnim hepatitisima

» Povodom 16. srpnja Svjetskog dana biciklista

» Hrvatski dan moždanog udara

» Međunarodni dan sklerodermije

» Svjetski dan tumora mozga

Povratak na: NASLOVNICA

ZARAZNE BOLESTI


 VIJESTI


  Nova Facebook stranica CroAids


 EDUKATIVNI čLANCI


  Izaberi zdravlje - zaštita spolnog zdravlja

  Centri za savjetovanje i testiranje na HIV

  Preporuke za branje gljiva

  Zaštita od komaraca

  Ubodi i ugrizi životinja

  Informacije za roditelje koji su odabrali ne cijepiti dijete

  Šumski krpelji i bolesti koje prenose – kako se zaštititi?

  Cjepiva i cijepljenja - izjave stručnjaka

  Spolne bolesti – više znanja, opasnost od zaraze manja

  Odgovori na pitanja o gripi (povijest, simptomi, cijepljenje

  Upute za čuvanje zdravlja na putovanju

  Virusni hepatitisi

  HIV/AIDS

  24. ožujak - Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze

  Cijepljenje

  Povišena tjelesna temperatura - vrućica

  Zaraza Norwalk virusom

  Ptičja gripa i ljudi

  Ušljivost – higijenski ili javnozdravstveni problem?

  Ptičja gripa – HPAI

  Higijena ruku – važna mjera prevencije infekcije

  Bjesnoća- učestala pitanja i odgovori

  Herpesvirus infekcije

  Humani papiloma virus – HPV

  E. coli infekcije

  Tuberkuloza

  Herpes zoster

  Ptičja gripa









Napomene i upozorenja | O nama | Kontakt | Sadržaj portala | Važne pravne napomene

Zdravlje.hr , prva objava 2003.