Tražilica:



Subota, 25. listopada 2014.  








Djeca




Mladi




Studenti




Odrasli




Osobe starije dobi




Osobe s invaliditetom




Zdravstveni djelatnici








Odgovori na upite - U OVOJ ĆE RUBRICI BITI OBJAVLJENI SAMO ODGOVORI NA VAŠE UPITE OD INTERESA ZA JAVNO ZDRAVLJE! Molimo ne postavljajte pitanja koja možete riješiti s vašim osobnim liječnikom! Ovdje izneseni podaci ne smiju se koristiti u zbrinjavanju hitnih slučajeva niti za rješavanje vaših zadravstvenih problema. Za postavljanje dijagnoze, tumačenje nalaza i propisivanje terapije obavezno treba konzultirati kvalificiranog liječnika. U slučaju hitnosti nazovite broj telefona 94 (Ustanova za hitnu medicinsku pomoć) ili 112 (Državna službu za zaštitu i spašavanje).

Kolesterol

Što je kolesterol? • Gdje nastaje kolesterol? • Što je to LDL-kolesterol i HDL-kolesterol? • Koje su normalne vrijednosti kolesterola? • Kako je moguće sniziti razinu kolesterola u krvi?


Što je kolesterol?

Kolesterol je poznat kao rizični čimbenik za nastanak ateroskleroze i kardiovaskularnih bolesti. Međutim to je i supstanca koja je neophodna za dobro funkcioniranje organizma.
Kolesterol je vrsta masnoća koja je prisutna u svakoj živoj stanici ljudi i životinja jer je esencijalni metabolit, a najviše ga ima u namirnicama životinjskog podrijetla,. Sastavni je dio stanične membrane, sudjeluje u metaboličkim procesima u izmjeni tvari, služi za sintezu hormona kore nadbubrežne žlijezde i spolnih hormona, te vitamina topivih u mastima kao i za sintezu vitamina D, prekursor je žučnih kiselina koje služe u probavi i apsorpciji masti. Ako su vrijednosti kolesterola povišene postaju rizični čimbenik za razvoj kardiovaskularnih bolesti.

Gdje nastaje kolesterol?

Budući je kolesterol neophodan za funkcioniranje organizma, njegova količina ne ovisi samo o unosu putem hrane već se stvara i u tijelu. Smatra se da je oko 20% ukupnog kolesterola u tijelu dobiveno iz hrane, a oko 80% se sintetizira u jetri. Ovisno o količini kolesterola unesenog hranom dnevno se može sintetizirati oko 600-1500 mg kolesterola kod odraslih osoba. Način prehrane, tj. količine i vrste masti koje se unose organizam utječu na sintezu kolesterola u tijelu. Ali količina kolesterola u organizmu ovisi i o stupnju apsorpcije, transportu, razgradnji žučnih kiselina i izlučivanju.

Što je to LDL-kolesterol i HDL-kolesterol?

Kolesterol i ostale masnoće (lipidi) topivi su samo u mastima. Stoga da bi se mogli prenositi putem krvi iz probavnog sustava i jetre do svih stanica u tijelu, kolesterol zajedno s posebnim bjelančevinama čini čestice koje se zovu lipoproteini i služe za prijenos kolesterola i drugih masnoća. Nekoliko je vrsta lipoproteina, a najvažnije su dvije frakcije:

• LDL-čestice (lipoproteini male gustoće) - prenose kolesterol iz jetre do stanica. Višak kolesterola može se taložiti na stijenkama arterija, te uz još neke druge supstance stvara aterosklerotski plak, a koji s vremenom može uzrokovati začepljenje krvnih žila. Iz tog se razloga LDL kolesterol naziva i “lošim kolesterolom”.
• HDL-čestice (lipoproteini velike gustoće) - sakupljaju na sebe suvišan kolesterol iz krvi i tkiva i prenose ga u jetru. Na taj način smanjuju vjerojatnost nagomilavanja kolesterola na stijenkama krvnih žila i vjerojatnost razvoja kardiovaskularnih bolesti. Iz tog se razloga HDL-kolesterol naziva “dobrim kolesterolom”.

Kada sve funkcionira kako treba, sustav je uravnotežen, međutim ako je u organizmu previše kolesterola da bi ga HDL lipoproteini prihvatili, ili je premalo HDL-a, može doći do stvaranja masnih naslaga na žilama.

Koje su normalne vrijednosti kolesterola?

Preporučene vrijednosti kolesterola su:

• Ukupni kolesterol < 5,0 mmol/l
• LDL kolesterol < 3,0mmol/l
• HDL kolesterol > 1,0 mmol/l za muškarce / > 1,2 mmol/l za žene

Razlozi povećane razine kolesterola u krvi:

• Obiteljska sklonost
• Nepravilna prehrana
• Prekomjerna tjelesna težina

Hiperlipidemije ili povećane masnoće u krvi mogu se podijeliti na nekoliko načina. S obzirom na promjene u metabolizmu masti dijele se na primarne i sekundarne. Primarne su uzrokovane prirođenim nasljednim greškama metabolizma masti u organizmu, od kojih je najvažnija obiteljska hiperkolesterolemija. Sekundarne hiperlipidemije nastaju kao popratna pojava nekih bolesti, kao posljedica uzimanja nekih lijekova, ili kao posljedica debljine i pretilosti

Kako je moguće sniziti razinu kolesterola u krvi?

Dijeta je prvi i osnovni pristup u liječenju povećane količine masti u krvi. Međutim ako su masnoće jako povećane i ako nakon dijete ne dođe do normalizacije nalaza, neophodna je primjena lijeka kojeg preporuči liječnik.

Osnovne preporuke pravilne prehrane:

• Smanjiti unos masti na najviše 30% od ukupnog unosa energije, unos zasićenih masti ispod 10% ukupnog unosa energije, a unos kolesterola ispod 300mg/dan.

• Smanjiti unos crvenog mesa, pržene hrane, smanjiti unos hrane s visokim sadržajem kolesterola (žumanjak jajeta, iznutrice, svinjetina i prerađevine, govedina), smanjiti unos zasićenih masti iz mlijeka i mliječnih prerađevina (koristiti obrano mlijeko – 0,9% mliječne masti, izbjegavati maslac, slatko i kiselo vrhnje, tučeno vrhnje, punomasne sireve).

• Povećati unos hrane bogate prehrambenim vlaknima (proizvodi od žitarica-posebice od punog zrna), povećati dnevni unos voća i povrća – barem 4 ili 5 obroka, češće koristiti tzv. bijelo meso (piletina, puretina) i ribu.

• Najbolje je pripremati kuhanu ribu i meso, pečenjem na roštilju ili u posuđu koje ne zahtjeva masnoću. Ne koristiti svinjsku mast, maslac i margarine, već isključivo za pripremu jela koristiti biljna ulja ali i njih u što manjoj količini (maslinovo, suncokretovo, sojino,).



 2. ožujka 2005. Uredili:
Verica Kralj, dr. med.


Objavio: Mario Hemen, ing.





Novo na Zdravlje.hr:

» Svjetski dan svjesnosti o virusnim hepatitisima

» Povodom 16. srpnja Svjetskog dana biciklista

» Hrvatski dan moždanog udara

» Međunarodni dan sklerodermije

» Svjetski dan tumora mozga

Povratak na: NASLOVNICA

ODGOVORI NA UPITE


 VIJESTI


  Pitanje o krvnom tlaku

  Streptococcus agalactiae


 EDUKATIVNI čLANCI


  Simptomi spolno penosivih bolesti

  Ginekološki pregled i spolno prenosive bolesti

  Priprema za laboratorijske pretrage

  PAPA test

  Propolis

  Pšenične klice

  Celijakija

  Sena - čaj od sene

  Grlo, anksioznost

  Kostobolja-giht

  Bazalna temperatura

  Upalna bolest crijeva-Crohn i ulcerozni kolitis

  Upala "slijepog crijeva" - crvuljka

  Liječenje hernie

  Seboroični dermatitis

  Plodni i neplodni dani

  Neplodnost

  Sindrom karpalnog tunela

  Genitalni herpes

  Teškoće gutanja ili disfagija

  Vazektomija

  Upala jajnika

  Psudomonas aeruginosa

  Svrbež

  Rosacea

  Staphylococcus aureus

  Kolesterol

  Tonsillopharyngitis ac. - akutna upala krajnika

  Fulminantna meningokokna sepsa

  Sistematski pregledi - II

  Liječnički pregled za padobrance

  Sistematski pregledi - I

  Infekciozna mononukleoza

  Ozebline - smrzotine

  Depresija

  Meningokokna sepsa

  Periventrikularna hipoksija i opistotonus

  HPV - Humani Papiloma Virus

  Koriokarcinom - Choriocarcinoma

  Condyloma acuminatum

  Poliomiozitis ili dermatomiozitis

  Medicinska hipnoza

  Hemeroidi

  Kreatin kinaza (CK)

  Opadanje kose u dobi od 23 godine te njeno prorjeđivanje

  Alergija na nikal

  Downov sindrom

  Citomegalovirus (CMV)

  Aktinomikoza - Actinomycosis

  Premenstrualni sindrom - PMS









Napomene i upozorenja | O nama | Kontakt | Sadržaj portala | Važne pravne napomene

Zdravlje.hr , prva objava 2003.