Tražilica:



Subota, 29. studenog 2014.  








Djeca




Mladi




Studenti




Odrasli




Osobe starije dobi




Osobe s invaliditetom




Zdravstveni djelatnici








Zarazne bolesti - Svim zaraznim bolestima, bile one teške ili lake, zajedničko je svojstvo da za njihov nastanak moraju biti ispunjeni brojni uvjeti. Ti uvjeti se zajednički nazivaju Vogralikov lanac: neophodan je uzročnik bolesti u dovoljnoj količini; mora postojati izvor bolesti; biti osiguran put prijenosa; uzročnik bolesti mora ući u organizam; osoba mora biti osjetljiva. Prema tome ako se bilo koji od ovih uvjeta ne zadovolji tj. prekine Vogralikov lanac, može se spriječiti zarazna bolest. Ovdje možete naći informacije o zaraznim bolestima, te kako se protiv njih boriti.

Ušljivost – higijenski ili javnozdravstveni problem?

U Hrvatskoj danas više nema ušljivosti tijela, ali uši glave i stidne uši još uvijek se ponegdje pojavljuju. Ovih nekoliko savjeta liječnika dobro će vam doći ako se suočite s takvom neugodnošću.

Uši su sitni kukci koji parazitiraju na različitim biljkama, živitinjama i ljudima jer bez njih njihov životni ciklus (razmnožavanje i rast) ne bi bio moguć. Različite uši nametnici su na različitim organizmima, pa tako neke uši nalazimo samo na određenim organizmima neke vrste. Na čovjeku parazitiraju dvije vrste uši: čovječja uš (Pediculus humanus) i stidna uš (Phthirius pubis). Čovječja uš ima dvije podvrste: tjelesna uš (Pediculus humanus var. corporis) i uš glave (Pediculus humanus var. capitis).

Tjelesna uš

Kao što samo ime govori, tjelesna se uš najradije hrani na čovjekovu tijelu, a najradije bode vrat, mjesta oko plećki te slabine. Uš tijela živi u odjeći, napose u šavovima i naborima te dolazi u kontakt s tijelom samo u vrijeme hranjeja. Tjelesna uš prenosi pjegavi tifus te povratnu i rovovsku groznicu. Podizanjem općeg higijenskog standarda u Hrvatskoj je ušljivost tijela iskorijenjena. Danas u Hrvatskoj ušljivosti tijela nema. U posljednjih petnaestak godina registriran je samo jedan slučaj i to kod osobe izbjegle iz susjedne države početkom ratnih zbivanja. Osobe koje su preboljele pjegavi tifus (velik broj takvih bio je na našim prostorima u vrijeme i nakon 2. svjetskog rata) mogu doživotno u sebi nositi uzročnika ove bolesti, a blaži oblik bolesti može se pojaviti ponovno u tijeku njihova života (recidiv pjegavog tifusa ili Brill-Zinserova bolest). Ako se takva osoba nalazi u sredini u kojoj postoji ušljivost, postoji mogućnost da se putem tjelesnih uši koje se na njoj hrane, uzročnici pjegavog tifusa prenesu na okolinu i izazovu epidemiju. Kako među nama još uvijek ima starijih osoba koje su preboljele pjegavi tifus, svaka eventualno otkrivena ušljivost tijela obvezno se prijavljuje epidemiološkoj službi kao i svaki recidiv pjegavog tifusa (Brill-Zinserova bolest). Postupke razušivanja tada provodi epidemiološka služba.

Uš glave

Uš glave je sitni kukac (2-3 mm) koji živi isključivo na vlasištu. Hrani se krvlju svoga domaćina do koje dolazi bezbolnim ubodima. Odrasla ženka u toku svog života, koji traje prosječno 2 mjeseca, snese oko 200 – 300 jajašaca (gnjida) koje odlaže uz sam korijen kose, najčešće uz vrat i iza ušiju. Iz gnjide se uš izleže za oko tjedan dana, dva tjedna nakon toga postaje spolno zrela i počinje nesti gnjide. U slučaju nepovoljnih uvjeta gnjide mogu ostati u stanju mirovanja i više od mjesec dana.

Uš glave bezopasan je nametnik, ne prenosi nikakve bolesti, no kako je ušljivost glave redovito praćena svrbežom, čovjek se grebe pa na koži nastaju ogrebotine koje se mogu inficirati.

Kako otkriti uši glave?
Na ušljivost glave ukazuje uporan svrbež glave. Pažljivim pregledom vlasišta mogu se otkriti žive pokretne uši ili što je daleko češće, samo gnjide. Gnjide su sitna oko 1 mm velika jajšca čvrsto priljepljena uz kosu tako da se lako razlčikuju od peruti koja se za razliku od gnjida lako skida s kose.



Kako se riješiti ušiju glave?
Ako se u obitelji ili kolektivu (dječji vrtić, škola) otkrije da netko ima uši, preporučuje se provesti razušivanje kod svih članova obitelji ili kolektiva i to istovremeno. Naime, ako pri pregledu promakne ijedna ušljiva glava, što se može dogoditi ako je netko tek nedavno infestiran ušima pa ih ima malo, postoji opasnost da se s nje uši ponovno rašire na druge. Zbog toga je potrebno sredstvima protiv ušiju tretirati sve članove obitelji i kolektiva, a ne samo one za koje je vidljivo da na glavi imaju žive uši i/ili gnjide.

Postupak razušivanja provodi se pranjem kose specijalnim šamponima protiv ušiju prema uputama proizvođača (najčešće pranjem 2 x u razmaku do tjedan dana) ili posipanjem permetrinskim prahom koji se ostavi na glavi preko noći, a drugi dan se kosa opere običnim šamponom. Prašenje vlasišta se mora ponoviti još jednom u razmaku od 10 do najviše 14 dana.

Bez obzira koji je od gore navedenih postupaka korišten, potrebno je ukloniti s vlasišta sve gnjide. Kosu treba isprati u toploj zakiseljenoj vodi (dodajte octa ili limunova soka) kako bi se češljanjem gustim češljem gnjide odljepile od kose, a češalj treba svako malo dobro oprati. Na tržištu postoje i električni češljevi koji uništavaju gnjide.
Kod većih infestacija ušima preporučuje se i šišanje, jer s kraće kose je puno lakše ukloniti uši i gnjide. Pogotovo se preporučuje šišanje duge plave kose jer su na njoj gnjide gotovo nevidljive.

U obitelji u kojoj se se pojavile uši potrebno je nakon tretiranja glave svih ukućana oprati svu posteljinu, deke, ručnike, odjeću koja se oblači preko glave kao i sva pokrivala za glavu (pogotovo vunene kape). U dječjim vrtićima, u odgojnoj skupini u kojoj se pojavila ušljivost treba istovremeno s tretiranjem glava promijeniti i oprati svu posteljinu.

Riješiti se ušiju glave ogroman je posao! Odgovornost je na obitelji. Jer ušiju vas ne može riješiti ni liječnik epidemiolog, niti glavna sestra i teta u vrtiću, a niti ravnateljica i učiteljica u školi ukoliko ne napravite ono što sami morate napraviti!

Zadatak je škole i vrtića da obavijesti cijeli razred ili odgojnu skupinu o potrebi provođenja razušivanja svih članova te da u suradnji s epidemiologom podijeli roditeljima pisane naputke kako i kada to učiniti (najbolje odrediti petak ili vikend).


Stidne uši

Stidna uš manja je od uši glave, a živi među dlakama genitalne regije. Može infestirati dlačice pazuha i ostale dlake na tijelu, a kod djece može se naći i na trepavicama i obrvama. Živi isključivo na čovjeku i hrani se sisanjem krvi. Sisalo drži u koži i po nekoliko sati što izaziva jak svrbež. Stidna uš može u rublju i posteljini preživjeti dva dana bez hranjenja na čovjeku. Najčešće se prenosi spolnim kontaktom, rjeđe preko donjeg rublja, ručnika ili posteljine. Liječiti je potrebno sve spolne partnere. Liječi se preparatima permetrina ili šamponom koji sadrži permetrin ili lindan, a prema uputama proizvođača. Trudnicama i dojiljama ne preporučuje se upotreba šampona koji sadrži lindan. Svo donje rublje, ručnike i posteljinu treba iskuhati te se suzdržavati od spolnog akta 24 sata nakon liječenja.



 20. rujna 2005. Autori:
Dr. Vanja Slavić-Vrzić
Zavod za javno zdravstvo Grada Zagreba – Služba za epidemiologiju
ZAGREB-zdravi grad, revija za promociju zdravog života, br. 24, srpanj-kolovoz 2005.


Objavila: Tatjana Nemeth Blažić, dr. med.





Novo na Zdravlje.hr:

» Svjetski dan svjesnosti o virusnim hepatitisima

» Povodom 16. srpnja Svjetskog dana biciklista

» Hrvatski dan moždanog udara

» Međunarodni dan sklerodermije

» Svjetski dan tumora mozga

Povratak na: NASLOVNICA

ZARAZNE BOLESTI


 VIJESTI


  Nova Facebook stranica CroAids


 EDUKATIVNI čLANCI


  Izaberi zdravlje - zaštita spolnog zdravlja

  Centri za savjetovanje i testiranje na HIV

  Preporuke za branje gljiva

  Zaštita od komaraca

  Ubodi i ugrizi životinja

  Informacije za roditelje koji su odabrali ne cijepiti dijete

  Šumski krpelji i bolesti koje prenose – kako se zaštititi?

  Cjepiva i cijepljenja - izjave stručnjaka

  Spolne bolesti – više znanja, opasnost od zaraze manja

  Odgovori na pitanja o gripi (povijest, simptomi, cijepljenje

  Upute za čuvanje zdravlja na putovanju

  Virusni hepatitisi

  HIV/AIDS

  24. ožujak - Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze

  Cijepljenje

  Povišena tjelesna temperatura - vrućica

  Zaraza Norwalk virusom

  Ptičja gripa i ljudi

  Ušljivost – higijenski ili javnozdravstveni problem?

  Ptičja gripa – HPAI

  Higijena ruku – važna mjera prevencije infekcije

  Bjesnoća- učestala pitanja i odgovori

  Herpesvirus infekcije

  Humani papiloma virus – HPV

  E. coli infekcije

  Tuberkuloza

  Herpes zoster

  Ptičja gripa









Napomene i upozorenja | O nama | Kontakt | Sadržaj portala | Važne pravne napomene

Zdravlje.hr , prva objava 2003.