Tražilica:



Subota, 25. listopada 2014.  








Djeca




Mladi




Studenti




Odrasli




Osobe starije dobi




Osobe s invaliditetom




Zdravstveni djelatnici








Odgovori na upite - U OVOJ ĆE RUBRICI BITI OBJAVLJENI SAMO ODGOVORI NA VAŠE UPITE OD INTERESA ZA JAVNO ZDRAVLJE! Molimo ne postavljajte pitanja koja možete riješiti s vašim osobnim liječnikom! Ovdje izneseni podaci ne smiju se koristiti u zbrinjavanju hitnih slučajeva niti za rješavanje vaših zadravstvenih problema. Za postavljanje dijagnoze, tumačenje nalaza i propisivanje terapije obavezno treba konzultirati kvalificiranog liječnika. U slučaju hitnosti nazovite broj telefona 94 (Ustanova za hitnu medicinsku pomoć) ili 112 (Državna službu za zaštitu i spašavanje).

PAPA test

Uzimanje citološkog razmaza po Papanicolaou je važan test probira sa svrhom ranog otkrivanja i praćenja premalignih i malignih promjena vrata maternice. Redovita godišnja PAPA kontrola smanjuje rizik umiranja od raka vrata maternice za 90%. Točnost PAPA testa je oko 75-80%, a ona se u slučaju abnormalnog PAPA nalaza povećava drugim metodama kao što su HPV genotipizacija, kolposkopija i biopsija.

PAPA test je test probira (screening test) čiji cilj je što ranije otkrivanje prekanceroznih i zloćudnih stanja vrata maternice. U tu svrhu uzima se obrisak rodničkog dijela vrata maternice, rodnice i kanala vrata maternice, napravi se citološki razmaz u kojem se pod mikroskopom traže znakovi upale, uzročnici infekcije, abnormalnosti stanica i zloćudne promjene. Postupak je u kliničku praksu uveo George Papanicolau 1953., pa se po njemu zove PAPA test.

Tko se i kada treba podrvgnuti PAPA testu
Test se preporuča ženama koje su seksualno aktivne ili su napunile 18 godina života jednom godišnje (radi lakše evidencije samoj ženi, preporuča se oko njenog rođendana), a po potrebi i češće. Smatra se da se redovitom godišnjom PAPA kontrolom smanjuje rizik umiranja od raka vrata maternice za 90%!
Najbolje vrijeme za uzimanje uzorka je sredina ciklusa tj. 10-20 dana nakon prvog dana zadnje menstruacije.

Važno: 2 dana prije odlaska ginekologu žena treba izbjegavati tuširanje rodnice ili umetanje vaginalnih lijekova, spermicidnih pjena, krema ili želea (osim po preporuci liječnika) budući da navedeni postupci mogu isprati ili sakriti promijenjene stanice.

Interpretacija nalaza PAPA testa
Nalaz može a) biti uredan, b) pokazivati upalne promjene i eventualno uzročnike upale, ali bez promijena u epitelnim stanicama, i c) biti abnormalan u smislu promijenjenih epitelnih stanica.

Abnormalan nalaz ne znači da žena nužno ima karcinom, kao ni da takvo stanje bezuvjetno prelazi u karcinom, premda neke od tako promijenjenih, tzv. displastičnih stanica imaju veću vjerovatnost da postanu zloćudne.

Displazija je stanje u kojem se epitelne stanice vrata maternice svojom veličinom i izgledom, te sazrijevanjem razlikuju od normalnih epitelnih stanica tog područja, ali još uvijek nisu karcinomske. Međutim, u sebi sadrže potencijal da to postanu (tzv. prekancerozno stanje). Displazije se nalaze u oko 2-5% žena, a rizik prijelaza u karcinom iznosi 10-15% odnosno 30-50% ako se radi o CIS. Naime, displastične stanice mogu biti više ili manje promijenjene, pa se tako razlikuju tri stupnja displazije:blaga, umjerena i teška. Često se kao sinonimi rabe i termin CIN (cervikalna intraepitelna neoplazija), pri čemu ovisno o debljini zahvaćenog epitela postoji CIN I (blaga displazija), CIN II (umjerena displazija) i CIN III (teška displazija odnosno CIS tj. carcinoma in situ). CIS, za razliku od invazivnog karcinoma, nije probio bazalnu membranu (koja razdvaja epitel od vezivnog tkiva s krvnim i limfnim žilama koje se nalazi ispod epitela), pa je još uvijek ograničen samo na epitel.
U nalazu PAPA testa moguće je naići i na termin SIL (skvamozna intraepitelna lezija), koji se također odnosi na displastične stanice vrata maternice, pri čemu SIL niskog stupnja (LGSIL od eng. low grade) odgovara CIN-u 1, a SIL visokog stupnja(HGSIL od eng. high grade) uključuje CIN II i CIN III.

Postoji i nalaz atipičnih skvamoznih, odnosno glandularnih (žljezdanih) stanica neodređenoga značenja (ASCUS odnosno AGCUS) u stanjima kada abnormalnosti ne ispunjavaju kriterije za CIN, SIL ili displaziju. Kod prosječno 5-10% pacijentica s ovakvim nalazom se nakon daljnjih pretraga otkriva SIL visokog stupnja ili, rijetko, invazivni karcinom.

Karcinom vrata maternice (cervikalni karcinom; invazivni cervikalni karcinom) nastaje kada tumorske stanice probiju bazalnu membranu i prošire se dublje u maternično tkivo ili u druga tkiva i organe.

Papanicolau klasifikacija je uvedena 1954. i godinama e koristila u interpretaciji nalaza.
Papa I - uredan nalaz
Papa II - netipične upalne promjene
Papa III - displazija: blaga, srednje teška ili teška
Papa IV - carcinoma in situ
Papa V - sumnja na invazivni karcinom.
U Hrvatskoj je 1991. zamijenjena klasifikacijom koja veću pažnju pridaje histološkim kriterijima u dijagnostici, te na temelju nje razlikujemo:

Displazija lakog stupnja (CIN I, LGSIL): promjene slabo izražene i to u površinskim stanicama, čije su citoplazme uredne, jezgre blago povećane, nepravilnog oblika, jače obojane. Jezgra zauzima više od trećine površine stanice. Kod blage displazije može se, prema iskustvu, očekivati spontanu povlačenje u oko 50-80% slučajeva unutar 1 godine, čak i uz pozitivan nalaz visokorizičnog HPV.



Displazija srednje teškoga stupnja (CIN II, HGSIL): promjene površinskih i dubokih stanica do 2/3 debljine epitela, pri čemu je sloj bazalnih stanica jasno proširen s većim brojem mitoza (umnožavanje stanica), kao i većim brojem stanica s netipičnim jezgrama, odnosno netipičnog izgleda. Jezgra zauzima polovinu površine stanice.


Displazija teškoga stupnja (CIN III,CIS, HGSIL): više od 2/3 debljine epitela je zahvaćeno displastičnim promjenama, promijenjene jezgre nalaze se u svim slojevima stanica. Kod karcinoma 'in situ' (CIS) znakovi normalne građe epitela i sazrijevanja stanica u potpunosti nedostaju.




 28. studenog 2005. Uredili:
Goranka Petrović, dr. med.


Objavila: Goranka Petrović, dr. med.





Novo na Zdravlje.hr:

» Svjetski dan svjesnosti o virusnim hepatitisima

» Povodom 16. srpnja Svjetskog dana biciklista

» Hrvatski dan moždanog udara

» Međunarodni dan sklerodermije

» Svjetski dan tumora mozga

Povratak na: NASLOVNICA

ODGOVORI NA UPITE


 VIJESTI


  Pitanje o krvnom tlaku

  Streptococcus agalactiae


 EDUKATIVNI čLANCI


  Simptomi spolno penosivih bolesti

  Ginekološki pregled i spolno prenosive bolesti

  Priprema za laboratorijske pretrage

  PAPA test

  Propolis

  Pšenične klice

  Celijakija

  Sena - čaj od sene

  Grlo, anksioznost

  Kostobolja-giht

  Bazalna temperatura

  Upalna bolest crijeva-Crohn i ulcerozni kolitis

  Upala "slijepog crijeva" - crvuljka

  Liječenje hernie

  Seboroični dermatitis

  Plodni i neplodni dani

  Neplodnost

  Sindrom karpalnog tunela

  Genitalni herpes

  Teškoće gutanja ili disfagija

  Vazektomija

  Upala jajnika

  Psudomonas aeruginosa

  Svrbež

  Rosacea

  Staphylococcus aureus

  Kolesterol

  Tonsillopharyngitis ac. - akutna upala krajnika

  Fulminantna meningokokna sepsa

  Sistematski pregledi - II

  Liječnički pregled za padobrance

  Sistematski pregledi - I

  Infekciozna mononukleoza

  Ozebline - smrzotine

  Depresija

  Meningokokna sepsa

  Periventrikularna hipoksija i opistotonus

  HPV - Humani Papiloma Virus

  Koriokarcinom - Choriocarcinoma

  Condyloma acuminatum

  Poliomiozitis ili dermatomiozitis

  Medicinska hipnoza

  Hemeroidi

  Kreatin kinaza (CK)

  Opadanje kose u dobi od 23 godine te njeno prorjeđivanje

  Alergija na nikal

  Downov sindrom

  Citomegalovirus (CMV)

  Aktinomikoza - Actinomycosis

  Premenstrualni sindrom - PMS









Napomene i upozorenja | O nama | Kontakt | Sadržaj portala | Važne pravne napomene

Zdravlje.hr , prva objava 2003.