Tražilica:



Utorak, 2. rujna 2014.  








Djeca




Mladi




Studenti




Odrasli




Osobe starije dobi




Osobe s invaliditetom




Zdravstveni djelatnici








Nezarazne bolesti - Kronične nezarazne bolesti obilježava dugotrajni tijek, često su doživotne, mogu smanjiti kvalitetu života, dovesti do invalidnosti i prijevremene smrtnosti te značajno opterećuju zdravstvene fondove. Demografski trendovi s rastućim brojem starijih osoba i suvremeni način života obilježen mehanizacijom, automatizacijom radnih procesa i kompjuterizacijom, sa sve manje fizičkih opterećenja na radnom mjestu, sedentarni način života, izloženost stresu i po zdravlje štetne životne navike pridonijeli su posljednjih desetljeća značajnom porastu kroničnih nezaraznih bolesti. Na ovim stranicama možete naći informacije o kroničnim bolestima, te savjete za sprječavanje i rano otkrivanje najčešćih kroničnih bolesti.

 Hipertireoza - što je, kako se prepoznaje i dijagnosticira
Klinički tijek i liječenje hipertireoze

Hipertireoza - što je, kako se prepoznaje i dijagnosticira

Hipertireoza je stanje prekomjernog stvaranja hormona štitnjače, koje je realtivno često u žena između 20. i 50.godine života, a u posljednje vrijeme se sve češće javlja i kod muškaraca. Najčešće je posljedica autoimunog procesa, tijekom kojeg tijelo ne prepoznaje štitnjaču kao svoju strukturu, pa proizvodi protutijela protiv nje, s posljedicom njene prekomjerne stimulacije. Hipertireozu mogu uzrokovati i jedan ili više hiperaktivnih čvorova u štitnjači, a rjeđe određeni tumori.

Što je hipertiroza?
Hipertireoza je stanje pojačane funkcije štitnjače kao posljedica prekomjernog stvaranja hormona štitnjače (T4,T3). Za razliku od hipertireoze, koja označava pojačano stvaranje hormona u samoj štitnjači, postoje stanja kada je razina hormona štitnjače povećana i zbog drugih razloga, kao npr. pojačano oslobađanje već ranije stvorenih hormona uslijed upalnih bolesti štitnjače. Takva stanja uzrokuju tireotoksikozu («trovanje hormonima štitnjače»). Hipertireoza se može razviti u svakoj životnoj dobi, iako najčešće u žena između 20. i 50. godina. U muškaraca je 3-4 puta rjeđa, premda je i kod njih ovaj poremećaj sve češći.
Najčešći uzrok hipertireoze (70-80% oboljelih) je autoimuna bolest štitnjače (Morbus Graves Basedow), a rjeđe toksična nodularna ili multinodularna guša (lat. nodulus – čvor), kada (iz još nepoznatih razloga) jedan ili više čvorova u štitnjači postaju prekomjerno aktivni i izlučuju višak hormona. Hipertireoza može nastati i kada tumor hipofize (adenom) povećano stvara TSH, koji potiče stvaranje hormona štitnjače (sekundarna hipertireoza). Prekomjernu proizvodnju ovih hormona mogu uzrokovati i trofoblastni tumori, koriokarcinom ili hidatiformna mola.

Simptomi i znakovi hipertireoze
Hipertireoza je rijetko asimptomatska bolest (najčešće kod lakših oblika bolesti). Gotovo u pravilu povećana razina cirkulirajućih tiroidnih hormona odražava se na cijelom tijelu kao posljedica ubrzanja cjelokupnog metabolizma, uzrokujući niz znakova i simptoma. Bolesnici se žale na:
•nervozu, nemir i emocionalnu nestabilnost, nemogućnost spavanja, tresavice;
•pretjerano znojenje i slabo podnošenje vrućine;
•ubrzan rad i lupanje srca, a moguća je i pojava nepravilnosti rada srca (aritmije);
•krvni tlak obično umjereno povišen;
•stolice su učestale, te oboljele osobe, unatoč dobrom ili čak povećanom teku, gube na tjelesnoj težini;
•koža je topla, vlažna i meka, a ponekad se javlja crvenilo dlanova i depigmentacija ograničenih područja kože (vitiligo);
•kosa je tanka, svilenkasta, prorijeđena i često opada, a nokti su krhki, lako pucaju i odvajaju se od ležišta;
•otežano penjanje uz stepenice uslijed slabosti i gubitka snage u mišićima natkoljenice i nadlaktice;
•česte nepravilnosti menstrualnog ciklusa -žene imaju manji broj mjesečnica ( oligomenorea) ili one u potpunosti izostaju ( amenorea)
•kod Basedowljeve bolesti je vrlo čest (iako ne i uvijek prisutan ) nalaz egzoftalmusa na očima: karakterističan pogled s razmaknutim kapcima, rijetko treptanje, zaostajanje kapaka pri pogledu prema gore, a oči često suze. Smanjena oštrina vida može upućivati na oštećenje očnog živca.

egzoftalmus i difuzno povećana štitnjača

Fiziklanim pregledom štitnjače obično se nalazi da je ona difuzno povećana, elastična i dobro prokrvljena (kod Basedowljeve bolesti), a kod nodularnih guša mogu se napipati jedan ili više čvorova tvrđe konzistencije koji su obično pomični pri gutanju.

Tireotoksična kriza je životno ugrožavajuće stanje praćeno pogoršanjem simptoma uz dehidraciju, jako povišenu tjelesnu temperaturu, ubrzan rad srca, apatiju ili delirij. Kriza najčešće nastupa nakon stresa od operacije, teže interkurentne bolesti ili u slučaju neliječene ili neprepoznate bolesti. Ukoliko se ne liječi, može završiti i smrtnim ishodom.

Postavljanje dijagnoze
Sumnja na hipertireozu postavlja se na temelju kliničke slike, a dodatnim pretragama ona se potvrđuje i otkriva njen uzrok.
Osnovna laboratorijska pretraga je mjerenje razine hormona štitnjače i TSH u krvi. Vrijednosti hormona štitnjače su obično povećane (iako ponekad tek neznatno), dok TSH može biti nizak pa čak i nemjerljiv (Gravesova bolest) ili povišen (adenom hipofize).
U dijagnostici Gravesove bolesti važan nalaz je povećani titar autoprotutijela koji (imitirajući TSH) izazivaju prekomjernu stimulaciju štitnjače.
Dodatne važne pretrage su ultrazvuk i scintigrafija (radioizotopna pretraga s radioaktivnim jodom). Ultrazvučna pretraga pokazuje nehomogenu eho-strukturu, dok scintigram najčešće prikazuje područja bljeđe i nehomogenije distribucije aktivnosti. Ovisno o načinu nakupljanja radioaktivnosti, može se otkriti jesu li za pojačan rad štitnjače odgovorni čvorovi ili pak cijela štitnjača pojačano luči hormone. U slučaju da se štitnjača ne prikaže na scintigramu, može se raditi o subakutnoj upali štitnjače ili medikamentoznom bloku.
Adenom hipofize dokazuje se snimanjem glave (CT, NMR), a trofoblastni tumori mjerenjem humanog korionskog gonadotropina (HCG) u krvi ili mokraći, ultrazvukom i patohistološkom analizom tkiva.



 30. siječnja 2006. Uredili:
Goranka Petrović, dr. med.


Objavila: Goranka Petrović, dr. med.




 Hipertireoza - što je, kako se prepoznaje i dijagnosticira
Klinički tijek i liječenje hipertireoze


Novo na Zdravlje.hr:

» Svjetski dan svjesnosti o virusnim hepatitisima

» Povodom 16. srpnja Svjetskog dana biciklista

» Hrvatski dan moždanog udara

» Međunarodni dan sklerodermije

» Svjetski dan tumora mozga

Povratak na: NASLOVNICA

NEZARAZNE BOLESTI

 ≡ MENTALNO ZDRAVLJE
 ≡ ZDRAVO SRCE
 ≡ ZLOćUDNE BOLESTI
 ≡ OSOBE S INVALIDITETOM
 ≡ ŠEćERNA BOLEST


 VIJESTI


  Humanitarna akcija škole u bolnici

  PRESTANI PUŠITI I POBIJEDI!

  Konferencija - Zdravstveni djelatnici i suzbijanje pušenja

  Svjetski dan nepušenja – 31. svibnja 2005.

  Hipertenzija – bolest povišenog krvnog tlaka!

  Svjetski dan Alzheimerove bolesti

  Sigurno na put!

  Dobitnici nagrada "Prestani pušiti i pobijedi"

  Novosti u liječenju kralježnice, koljena, kukova i ramena


 EDUKATIVNI čLANCI


  Pušači moraju poštivati prava nepušača

  Hipotireoza - uzroci, znakovi i simptomi, liječenje

  Štitnjača - uloga i poremećaji

  Hipertireoza - što je, kako se prepoznaje i dijagnosticira

  Kronična opstrukcijska plućna bolest

  Pušenje - čimbenik rizika za zdravlje

  Čuvajte leđa, imate samo jedna

  Stopala su oslonac cijelog tijela – čuvajte ih !

  Osteoporoza

  Kronične nezarazne bolesti

  Ozljede uzrokovane prometnim nesrećama









Napomene i upozorenja | O nama | Kontakt | Sadržaj portala | Važne pravne napomene

Zdravlje.hr , prva objava 2003.