Tražilica:



Četvrtak, 30. listopada 2014.  








Djeca




Mladi




Studenti




Odrasli




Osobe starije dobi




Osobe s invaliditetom




Zdravstveni djelatnici








Nezarazne bolesti - Kronične nezarazne bolesti obilježava dugotrajni tijek, često su doživotne, mogu smanjiti kvalitetu života, dovesti do invalidnosti i prijevremene smrtnosti te značajno opterećuju zdravstvene fondove. Demografski trendovi s rastućim brojem starijih osoba i suvremeni način života obilježen mehanizacijom, automatizacijom radnih procesa i kompjuterizacijom, sa sve manje fizičkih opterećenja na radnom mjestu, sedentarni način života, izloženost stresu i po zdravlje štetne životne navike pridonijeli su posljednjih desetljeća značajnom porastu kroničnih nezaraznih bolesti. Na ovim stranicama možete naći informacije o kroničnim bolestima, te savjete za sprječavanje i rano otkrivanje najčešćih kroničnih bolesti.

 Hipertireoza - što je, kako se prepoznaje i dijagnosticira
Klinički tijek i liječenje hipertireoze

Klinički tijek i liječenje hipertireoze

Hipertireoza je karakterizirana fazama smirenja (remisije) i fazama pogoršanja/ponovne pojave bolesti (egzacerbacije /relapsa), nepredvidivog je nastupa, trajanja i izlječenja. U njenom liječenju su tri osnovna načina: primjena antitireoidnih lijekova, terapija radioaktivnim jodom i kirurško odstranjivanje bolesnog tkiva štitnjače. Odabir terapije ovisi o obliku poremećaja, starosti pacijenta, prisutnosti gušavosti, povećanja štitnjače ili nekih drugih stanja, te o trudnoći.

Cilj liječenja hipertireoze je snižavanje razine hormona štitnjače u krvi i uspostava hormonalne ravnoteže u organizmu (eutireoidno stanje).

U liječenju hipretireoze su tri osnovna načina:
1. antitireoidni lijekovi (tireostatici)
2. radioaktivni jod
3. kirurški zahvat.

Antitireoidni lijekovi (tireostatici)
Antitireoidni lijekovi su lijekovi koji koče stvaranje i otpuštanje hormona štitnjače. U slučaju Basedowljeve bolesti liječenje se u pravilu započinje s antitireoidnim lijekovima, kao što su propiltiouracil i metimazol. Propiltiouracil djeluje brže jer smanjuje pretvorbu T4 u T3 i tako dovodi do bržeg poboljšanja i smanjenja simptoma. Ovi lijekovi stvaraju kemijsku blokadu proizvodnje hormona štitnjače, a djeluju samo dok se lijek primjenjuje. Jednom kad se postigne normalna razina hormona štitnjače, eutireoza, dnevnu dozu treba smanjiti na najmanju količinu koja može kontrolirati bolest.
Glavne nuspojave uzimanje antitireoidnih lijekova je smanjenje broja leukocita, pa se oni moraju periodički kontrolirati. Teža leukopenija zahtijeva prekid uzimanja ovih lijekova.
Osobu treba upozoriti i na mogućnost pojave nekih drugih nuspojava, kao što su alergični osip ili preosjetljivost na lijek, a u rijetkim slučajevima agranulocitoza, hepatitis, vrućica, bolovi u zglobovima, te lupusu- sličan sindrom.
Simptomi hipertireoze gube se najčešće nakon šest do osam tjedana uzimanja tireostatika. Usprkos tomu, lijekove treba nastaviti uzimati najmanje oko godinu dana (obično 12-24mj), a u nekim slučajevima i mnogo duže, te nastaviti s redovnim kontrolama. Dugotrajna terapija antitireodinim lijekovima smatra se terapijom izbora kod mladih bolesnika sa malom gušom ili bolesnika sa aktivnom oftalmopatijom, dok obično nije indicirana kod toksične nodularne guše.
U oko 30-40 % slučajeva nakon liječenja antitireoidnim lijekovima, bolest se ponovo javlja.
Ukoliko se ne uspije izliječiti s lijekovima u periodu od dvije godine, primjenjuje se radioaktivni jod u terapiji.

Radioaktivni jod
Radioaktivni jod (I131) se uzima u obliku tekućine ili tableta, resorbira se u crijevima i krvlju dospijeva do štitnjače, gdje oštećuje stanice štitnjače i time njihovu sposobnost proizvodnje i lučenja hormona.
Liječenje radioaktivnim jodom je terapija izbora kod čestih relapsa Basedowljeve bolesti unatoč dugotrajnoj terapiji antitireoidnim lijekovima, kod većine bolesnika sa toksičnom solitarnom ili multinodularnom gušom, te kod osoba koje imaju ozbiljnije nuspojave prilikom primjene tireostatika.
Radioaktivni jod je apsolutno kontraindiciran kod trudnica (prolazi kroz posteljicu, pa može uništiti tkivo štitnjače ploda), te kod dojilja (izlučuje se u mlijeku).
Glavna potencijalna komplikacija terapije radioaktivnim jodom je mogućnost trajne hipotireoze, zbog čega pacijente treba periodički kontrolirati nakon što se postigne eutireoza.

Kirurški zahvat
Kirurško liječenje hipertireoze sastoji se u odstranjivanju jednog ili većeg dijela štitnjače, a primjenjuje se ukoliko je štitnjača narasla do veličine kojom pritišće vratne vene ili otežava disanje i gutanje, postoje kontraindikacija za primjenu tireostatika, te kod upornih i čestih recidiva bolesti kod kojih medikamentozna terapija nije bila uspješna.
Ukoliko postoje kontraindikacije za operaciju (npr. dekompenzacija srca u starijih bolesnika ili su čvorovi manjih dimenzija), može se primijeniti i radiojodna terapija.

Kod osoba liječenih radioaktivnim jodom ili kirurškim odstranjivanjem štitnjače, važno je periodički kontrolirati vrijednosti hormona štitnjače i TSH, budući se u velikom postotku razvija hipotireoza, s posljedičnom potrebom za doživotnom supstitucijom sintetskim hormonima štitnjače (levotiroksin).

Ostalo
U liječenju težeg oblika hipertireoze se kao pomoćni lijekovi koriste lijekovi za suzbijanje pojedinih simptoma, kao primjerice propranolol (iz grupe neselektivnih beta-adrenegričkih antagonista) koji ublažava simptome prekomjerne stimulacije adrenergičkih receptora tiroidnim hormonima, kao što su: drhtanje, anksioznost, znojenje i nepodnošenje vrućine, te tahikardija (ubrzani rad srca). U slučaju tireotoksikoze nastale uslijed upala štitnjače daju se samo sedativi i propranolol.



 31. siječnja 2006. Uredili:
Goranka Petrović, dr. med.


Objavila: Goranka Petrović, dr. med.




 Hipertireoza - što je, kako se prepoznaje i dijagnosticira
Klinički tijek i liječenje hipertireoze


Novo na Zdravlje.hr:

» Svjetski dan svjesnosti o virusnim hepatitisima

» Povodom 16. srpnja Svjetskog dana biciklista

» Hrvatski dan moždanog udara

» Međunarodni dan sklerodermije

» Svjetski dan tumora mozga

Povratak na: NASLOVNICA

NEZARAZNE BOLESTI

 ≡ MENTALNO ZDRAVLJE
 ≡ ZDRAVO SRCE
 ≡ ZLOćUDNE BOLESTI
 ≡ OSOBE S INVALIDITETOM
 ≡ ŠEćERNA BOLEST


 VIJESTI


  Humanitarna akcija škole u bolnici

  PRESTANI PUŠITI I POBIJEDI!

  Konferencija - Zdravstveni djelatnici i suzbijanje pušenja

  Svjetski dan nepušenja – 31. svibnja 2005.

  Hipertenzija – bolest povišenog krvnog tlaka!

  Svjetski dan Alzheimerove bolesti

  Sigurno na put!

  Dobitnici nagrada "Prestani pušiti i pobijedi"

  Novosti u liječenju kralježnice, koljena, kukova i ramena


 EDUKATIVNI čLANCI


  Pušači moraju poštivati prava nepušača

  Hipotireoza - uzroci, znakovi i simptomi, liječenje

  Štitnjača - uloga i poremećaji

  Hipertireoza - što je, kako se prepoznaje i dijagnosticira

  Kronična opstrukcijska plućna bolest

  Pušenje - čimbenik rizika za zdravlje

  Čuvajte leđa, imate samo jedna

  Stopala su oslonac cijelog tijela – čuvajte ih !

  Osteoporoza

  Kronične nezarazne bolesti

  Ozljede uzrokovane prometnim nesrećama









Napomene i upozorenja | O nama | Kontakt | Sadržaj portala | Važne pravne napomene

Zdravlje.hr , prva objava 2003.