Tražilica:



Nedjelja, 26. listopada 2014.  








Djeca




Mladi




Studenti




Odrasli




Osobe starije dobi




Osobe s invaliditetom




Zdravstveni djelatnici








Zarazne bolesti - Svim zaraznim bolestima, bile one teške ili lake, zajedničko je svojstvo da za njihov nastanak moraju biti ispunjeni brojni uvjeti. Ti uvjeti se zajednički nazivaju Vogralikov lanac: neophodan je uzročnik bolesti u dovoljnoj količini; mora postojati izvor bolesti; biti osiguran put prijenosa; uzročnik bolesti mora ući u organizam; osoba mora biti osjetljiva. Prema tome ako se bilo koji od ovih uvjeta ne zadovolji tj. prekine Vogralikov lanac, može se spriječiti zarazna bolest. Ovdje možete naći informacije o zaraznim bolestima, te kako se protiv njih boriti.

Ubodi i ugrizi životinja

Kako postupiti kod uboda i ugriza insekta, pauka, krpelja, zmije, vodenih i kopnenih domaćih ili divljih životinja.

UBOD INSEKTA I PAUKA
Većina uboda insekata i pauka u našim krajevima ne izaziva veća oštećenja zdravlja, već manju lokalnu nadraženost i reakciju na mjestu uboda kraćeg trajanja: crvenilo, oteklinu i svrbež.

• Kod manjih reakcija na ubod ne trebate činiti ništa; proći će za nekoliko sati ili dana.
• Možete primijeniti na mjesto uboda hladan oblog ili kremu namijenjenu ublažavanju tegoba od uboda insekata, koju možete nabaviti u ljekarni (posavjetovati se s liječnikom ili ljekarnikom o vrsti i načinu primjene).
• Kod opsežnijih lokalnih reakcija na ubod potražite pomoć liječnika.

Kod ljudi preosjetljivih (alergičnih) na ubod mogu se javiti svi oblici alergijskih reakcija.
Posebna opasnost kod preosjetljivih ljudi je pojava anafilaktičkog šoka: oticanje lica ili jezika, crvenkasti osip (urtikarija ili koprivnjača), otežavajuće disanje, gušenje i gubitak svijesti.

• ODMAH pozovite hitnu medicinsku pomoć - 194, ili Centar - 112 za sve hitne situacije, ili potražite najbližeg liječnika.
• ako je osoba bez svijesti stavite ju na bok do dolaska liječnika.

Zaštitita: mreže ili guste zavjese na prozorima i vratima, prikladna odjeća i obuća, repelenti - preparati koji tjeraju insekte i krpelje svojim mirisom.

KOMARCI
Ubod izaziva lokalnu kožnu promjenu s oteklinom i crvenilom koja svrbi. Veličina promjena i intenzitet svrbeža varira od osobe do osobe, no skoro svi ljudi doživljavaju ubode komaraca same po sebi neugodnim. Mogu se ponekad, zbog jakog svrbeža i češanja javiti gnojne infekcije kože.

PČELA I OSA
Kukci opnokrilci (tu se ubrajaju i stršljeni i bumbari); kod uboda uštrcavaju otrov koji izaziva lokalne ili opće simptome. Opasni su ubodi u usta, glavu, vrat ili jako prokrvljeno područje.

Ubod ose ili pčele izaziva u pravilu lokalnu reakciju - bolna crvena oteklina na mjestu uboda koja svrbi ili peče i prolazi obično unutar jednog dana.
Posebna opasnost kod preosjetljivih ljudi je pojava teške alergijske reakcije (anafilaktički šok).

PČELA na mjestu uboda ostavlja žalac.
• izvadite žalac bez gnječenja što prije - sastružite ga noktom ili rubom kartice iz novčanika

ODMAH pozovite hitnu medicinsku pomoć ili potražite najbližeg liječnika u slučaju
• anafilaktičkog šoka
• velikog broja uboda
s pojavom otežavajućeg disanja, gušenja, mučnine, povraćanja, vrtoglavice, gubitka svijesti.

Prevencija - smanjite mogućnost uboda
• izbjegavajte u prirodi šarenu i crnu odjeću, već nosite bijele, svijetlo smeđe ili bež boje koje odbijaju kukce
• ne koristite kozmetiku ili parfeme cvjetnih mirisa
• budite oprezni kad se kuha ili jede na otvorenom; hrana i piće privlače kukce, osobiti ose, pa pripazite pri jedenju voća i pijenju voćnih sokova, pića iz limenki
• preosjetljive osobe trebaju izbjegavati cvjetne livade.

KRPELJI
• Krpelja odmah izvadite pincetom: uhvatite ga što bliže mjestu gdje se pričvrstio u koži i izvucite prema gore i van
• mjesto uboda je preporučljivo premazati antiseptikom, te kroz mjesec dana pratiti možebitne promjene; u slučaju pojave simptoma otići liječniku.

Za ljude koji profesionalno ili rekreativno često borave u prirodi za zaštitu od krpeljnog meningoencefalitisa postoji cjepivo koje se daje u tri doze: prve dvije razmaku od mjesec dana, a treća nakon 12 mjeseci. Zaštita traje između 3 i 5 godina, pa se preporučuje docijepljenje svake 3 godine.
U Zavodima za javno zdravstvo provodi se cijepljenje i savjetovanje o mjerama zaštite od krpelja.
Više o krpeljima:
Krpelji i bolesti koje prenose - savjeti za zaštitu
Krpeljni meningoencefalitis (virusna upala mozga i moždanih ovojnica)
Lyme borelioza

UBOD OTROVNOG PAUKA (CRNA UDOVICA)
Crna udovica je najotrovniji pauk u našoj zemlji; živi u priobalju. Velik je oko 1,5 cm, crne boje, ima crvene točkice, ali i ne mora.
Sam ubod je često nezapažen; izaziva vrlo jaku bol, grčenje mišića oko mjesta uboda koje se širi tijelom, znojenje, povraćanje; ozbiljne komplikacije se mogu javiti kod djece, starijih i osoba s kroničnim bolestima. Više o crnoj udovici: Crna udovica
• što prije otiđite u najbližu zdravstvenu ustanovu kako bi se što ranije započelo s liječenjem.

UGRIZ ZMIJE
• izbjegavajte svaki tjelesni napor; važno je mirovati
• ugriženi dio tijela mora mirovati, imobilizirajte ga da se spriječi širenje otrova
• odmah pozovite hitnu medicinsku pomoć ili žurno ugriženog odvezite u najbližu zdravstvenu ustanovu
Važno je da mjesto ugriza zmije ni na koji način ne dirate – to znači NE isisavati, grijati niti hladiti, zarezivati, podvezivati. Više o ugrizu zmije: Ugriz zmije

UBOD NA OTROVNU BODLJU RIBA (otrovne bodlje se nalaze na perajama; morske:pauk, škarpina, golub; slatkovodne:patuljasti somić, balavac)
• ne odstranjujte bodlje sami, prepustite to stručnoj medicinskoj osobi
• ubodeni dio tijela što prije grijte,uranjanjem u toplu vodu temperature koju još možete podnijeti, kako ne bi nastala opeklina (50-60 stupnjeva C) tijekom 30-60 minuta.
Ako na terenu ne možete brzo do vruće vode, prislonite mjesto uboda na vruću podlogu npr. kamen (oprez za opekline!)

UBOD NA MORSKOG JEŽA
• izvadite strano tijelo (iglicu), idealno sterilnom iglom
• ako ne možete sami izvaditi ili se ranica inficira i zagnoji otiđite liječniku.

VLASULJE I MEDUZE izazivaju na koži crvenilo, pečenje, bol i oteklinu.
• ozlijedu isperite morskom vodom. Ne ispirite slatkom vodom!
• za inaktivaciju žarnica isperite ih octom ili alkoholom
• prilijepljene krakove što prije uklonite; ručnikom ili drugom tkaninom ih obrišite ili premažite uljem za sunčanje ili suhim pijeskom, te ih sastružite s kože. Ne odstranjujte ih golim rukama!
• premažite ozlijeđenu kožu umirujućom kremom; bol ublažuju i hladni oblozi
• kod pojave općih simptoma, dodira s većim brojem žarnjaka ili ako se na ozlijeđenoj koži pojave mjehuri i ranice obratite se liječniku.

UGRIZ DOMAĆIH ILI DIVLJIH ŽIVOTINJA
Za smanjivanje opasnosti potrebno je izbjegavati neposredne kontakte s divljim i domaćim životinjama, i tako smanjiti mogućnost ugriza ili ogreba.
• ranu što bolje i obilnije isperite vodom i sapunom
• Prekrijte je sterilnom gazom
• obavezno se javite liječniku.



 14. srpnja 2012. Uredili:
Tatjana Nemeth Blažić, dr. med.


Autori:

Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti
Hrvatski zavod za javno zdravstvo


Objavila: Tatjana Nemeth Blažić, dr. med.





Novo na Zdravlje.hr:

» Svjetski dan svjesnosti o virusnim hepatitisima

» Povodom 16. srpnja Svjetskog dana biciklista

» Hrvatski dan moždanog udara

» Međunarodni dan sklerodermije

» Svjetski dan tumora mozga

Povratak na: NASLOVNICA

ZARAZNE BOLESTI


 VIJESTI


  Nova Facebook stranica CroAids


 EDUKATIVNI čLANCI


  Izaberi zdravlje - zaštita spolnog zdravlja

  Centri za savjetovanje i testiranje na HIV

  Preporuke za branje gljiva

  Zaštita od komaraca

  Ubodi i ugrizi životinja

  Informacije za roditelje koji su odabrali ne cijepiti dijete

  Šumski krpelji i bolesti koje prenose – kako se zaštititi?

  Cjepiva i cijepljenja - izjave stručnjaka

  Spolne bolesti – više znanja, opasnost od zaraze manja

  Odgovori na pitanja o gripi (povijest, simptomi, cijepljenje

  Upute za čuvanje zdravlja na putovanju

  Virusni hepatitisi

  HIV/AIDS

  24. ožujak - Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze

  Cijepljenje

  Povišena tjelesna temperatura - vrućica

  Zaraza Norwalk virusom

  Ptičja gripa i ljudi

  Ušljivost – higijenski ili javnozdravstveni problem?

  Ptičja gripa – HPAI

  Higijena ruku – važna mjera prevencije infekcije

  Bjesnoća- učestala pitanja i odgovori

  Herpesvirus infekcije

  Humani papiloma virus – HPV

  E. coli infekcije

  Tuberkuloza

  Herpes zoster

  Ptičja gripa









Napomene i upozorenja | O nama | Kontakt | Sadržaj portala | Važne pravne napomene

Zdravlje.hr , prva objava 2003.