Tražilica:



Ponedjeljak, 20. listopada 2014.  








Djeca




Mladi




Studenti




Odrasli




Osobe starije dobi




Osobe s invaliditetom




Zdravstveni djelatnici








Zarazne bolesti - Svim zaraznim bolestima, bile one teške ili lake, zajedničko je svojstvo da za njihov nastanak moraju biti ispunjeni brojni uvjeti. Ti uvjeti se zajednički nazivaju Vogralikov lanac: neophodan je uzročnik bolesti u dovoljnoj količini; mora postojati izvor bolesti; biti osiguran put prijenosa; uzročnik bolesti mora ući u organizam; osoba mora biti osjetljiva. Prema tome ako se bilo koji od ovih uvjeta ne zadovolji tj. prekine Vogralikov lanac, može se spriječiti zarazna bolest. Ovdje možete naći informacije o zaraznim bolestima, te kako se protiv njih boriti.

 Cijepljenje
Kalendar obveznih cijepljenja u Republici Hrvatskoj 2009.
Najčešća pitanja i odgovori za doktore cjepitelje - prvi dio
Najčešća pitanja i odgovori za doktore cjepitelje -NOVO
Učestala pitanja o cijepljenju - za roditelje
Učestala pitanja o cijepljenu - za roditelje, 2. dio
Preporuke za postekspozicijsku profilaksu tetanusa
Odgovori na pitanja za roditelje - NOVO

Preporuke za postekspozicijsku profilaksu tetanusa



Prema Pravilniku o načinu provođenja imunizacije, seroprofilakse, kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti te o osobama koje se podvrgavaju toj obvezi (NN 164/2004), seroprofilaksa protiv tetanusa obvezna je za sve ozlijeđene osobe koje nisu cijepljene protiv tetanusa, koje su nepotpuno cijepljene i za koje nema dokaza da su cijepljene te ako je od posljednjeg cijepljenja prošlo više od 10 godina.
Seroprofilaksa protiv tetanusa (humani antitetanični imunoglobulin) daje se odmah nakon utvrđivanja indikacije, uz istovremeno davanje prve doze antitetaničnog cjepiva.

Međutim prema većini važećih preporuka, osobe koje su primile najmanje tri doze cjepiva protiv tetanusa (cijepljenje imaju dokumentirano) ne trebaju primiti imunoglobuline, čak i ako je prošlo više od deset godina od zadnjeg cijepljenja.
Potreba za docjepljivanjem se također razlikuje od izvora do izvora. Starije preporuke su nalagale docjepljivanje jednom dozom ako je prošlo više od godinu dana od zadnjeg cijepljenja, dok novije nalažu docjepljivanje ako je prošlo više od pet ili više od deset godina od zadnjeg cijepljenja.

Važno je napomenuti da se sve preporuke za postekspozicijsku zaštitu odnose na tetanogene rane, uključujući rane kontaminirane zemljom, fecesom, slinom, stranim tijelom, rane udružene s nagnječenjem ili devitalizacijom tkiva, duboke opekotine, smrzotine, gangrene, ugrize (u daljnjem tekstu: tetanogene rane), a ne na manje čiste rane kod kojih nije potrebna postekspozicijska profilaksa.
Međutim, ako se osoba obrati liiječniku s ranom koja ne zahtjeva postekspozicijsku zaštitu, ovo treba iskoristiti kao priliku da se provjeri cjepni status osobe, te ako je prošlo više od deset godina od zadnje doze cjepiva protiv tetanusa, ovu osobu treba docijepiti prema preporukama o docjepljivanju odraslih osoba protiv tetanusa.

Vlastite preporuke za postekspozicijsku imunoprofilaksu tetanusa trebaju uzeti u obzir epidemiološku situaciju, uključujući karakteristike osoba oboljelih od tetanusa i preporuke iz različitih kompetentnih izvora, koje su nepodudarne, imajući u vidu potrebu da se osigura zadovoljavajuća zaštita ozlijeđenih, a ne preopterečuje nepotrebnim dozama imunoglobulina i cjepiva.

Ovdje navodimo naše preporuke za postekspozicijsku imunoprofilaksu tetanusa, ovisno o cjepnom statusu ozlijeđene osobe.

Osoba koja nije primila tri doze cjepiva protiv tetanusa (bilo kao monovakcinu protiv tetanusa, bilo kao kombinirano cjepivo - DTP, DT, Td) tijekom života, ne zna da je primila tri doze ili ne može dokumentirati da je primila tri doze tijekom života
-treba primiti 250 i.j. humanog antitetanusnog imunoglobulina* i.m. i istovremeno treba započeti cijepljenje protiv tetanusa, tj. primijeniti 0,5 ml tetanusnog toksoida i.m. na drugo mjesto (u ruku suprotnu od one gdje je primijenjen imunoglobulin).
Kod osoba starijih od 5 godina, preporučljivo je tetanus toksoid dati u kombinaciji s difteroidom (DT za 6 godišnjake, Td za djecu s navršenih sedam godina i starije). Kod djece do pet godina starosti, podatak da nisu primila tri doze cjepiva protiv tetanusa ukazuje na to da nisu primila niti difteriju i pertusis, te njima treba tetanus toksoid dati u obliku DTP cjepiva i provjeriti kompletni cjepni status i dogovoriti daljnja cijepljenja.
Ako je poznato da je odrasla ozlijeđena osoba primila dvije doze cjepiva protiv tetanusa ranije, nakon ove postekspozicijske profilakse nije potrebno docjepljivati protiv tetanusa slijedećih deset godina.
Ako je poznato da je odrasla ozlijeđena osoba primila jednu dozu cjepiva protiv tetanus, nije primila niti jednu ili se ne zna je li ikada primila cjepivo protiv tetanusa ranije, potrebno je mjesec dana nakon postekspozicijske profilakse primijeniti još jednu dozu cjepiva protiv tetanusa i nakon 6-12 mjeseci još jednu.

Osoba koja je primila tri ili više doza cjepiva protiv tetanusa tijekom života (bilo kao monovakcinu protiv tetanusa, bilo kao kombinirano cjepivo - DTP, DT, Td) i to može dokumentirati
- ako je prošlo manje od 5 godina od zadnje doze cjepiva protiv tetanusa, nije potebna postekspozicijska imunoprofilaksa.
Izuzetak od ovog pravila su djeca koja su primila samo tri doze DTP cjepiva i nisu docijepljena. U tom slučaju treba dijete docijepiti protiv tetanusa ako je prošlo više od godinu dana od treće doze (DTP cjepivom ako je dijete mlađe od 6 godina, DT cjepivom ako je dijete 6 godina staro, a Td cjepivom ako je dijete navršilo 7 godina) i provjeriti kompletni cjepni status, te po potrebi dogovoriti daljnje docjepljivanje.
- ako je prošlo 5-10 godina od zadnje doze cjepiva protiv tetanusa, potrebno je docijepiti jednom dozom cjepiva protiv tetanusa (poželjno je primijeniti Td)
- ako je prošlo više od deset godina od zadnje doze cjepiva protiv tetanusa, potrebno je primijeniti 250 i.j. humanog antitetanusnog imunoglobulina i.m. i docijepiti jednom dozom cjepiva protiv tetanusa (poželjno je primijeniti Td) na drugo mjesto (u ruku suprotnu od one gdje je primijenjen imunoglobulin).

HIV/AIDS bolesnici trebaju primiti 250 i.j. humanog antitetanusnog imunoglobulina kod tetanogene rane bez obzira na cjepni status.

* Kod dubokih kontaminiranih tetanogenih rana s velikim nagnječenjima tkiva, koje zahtijevaju hospitalizaciju, preporučljivo je primijeniti dvostruku dozu humanog antitetanusnog imunoglobulina (500 i.j.)

Odluku o potrebi, opsežnosti i načinu obrade tetanogene rane, kao i optimalnoj primjeni antibiotika treba donijeti liječnik na temelju pregleda pacijenta, te po potrebi u konzultaciji s kirurgom.



 28. ožujka 2008. Uredili:
mr. sc. Bernard Kaić, dr. med.
Tatjana Nemeth Blažić, dr. med.


Objavila: Tatjana Nemeth Blažić, dr. med.




 Cijepljenje
Kalendar obveznih cijepljenja u Republici Hrvatskoj 2009.
Najčešća pitanja i odgovori za doktore cjepitelje - prvi dio
Najčešća pitanja i odgovori za doktore cjepitelje -NOVO
Učestala pitanja o cijepljenju - za roditelje
Učestala pitanja o cijepljenu - za roditelje, 2. dio
Preporuke za postekspozicijsku profilaksu tetanusa
Odgovori na pitanja za roditelje - NOVO


Novo na Zdravlje.hr:

» Svjetski dan svjesnosti o virusnim hepatitisima

» Povodom 16. srpnja Svjetskog dana biciklista

» Hrvatski dan moždanog udara

» Međunarodni dan sklerodermije

» Svjetski dan tumora mozga

Povratak na: NASLOVNICA

ZARAZNE BOLESTI


 VIJESTI


  Nova Facebook stranica CroAids


 EDUKATIVNI čLANCI


  Izaberi zdravlje - zaštita spolnog zdravlja

  Centri za savjetovanje i testiranje na HIV

  Preporuke za branje gljiva

  Zaštita od komaraca

  Ubodi i ugrizi životinja

  Informacije za roditelje koji su odabrali ne cijepiti dijete

  Šumski krpelji i bolesti koje prenose – kako se zaštititi?

  Cjepiva i cijepljenja - izjave stručnjaka

  Spolne bolesti – više znanja, opasnost od zaraze manja

  Odgovori na pitanja o gripi (povijest, simptomi, cijepljenje

  Upute za čuvanje zdravlja na putovanju

  Virusni hepatitisi

  HIV/AIDS

  24. ožujak - Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze

  Cijepljenje

  Povišena tjelesna temperatura - vrućica

  Zaraza Norwalk virusom

  Ptičja gripa i ljudi

  Ušljivost – higijenski ili javnozdravstveni problem?

  Ptičja gripa – HPAI

  Higijena ruku – važna mjera prevencije infekcije

  Bjesnoća- učestala pitanja i odgovori

  Herpesvirus infekcije

  Humani papiloma virus – HPV

  E. coli infekcije

  Tuberkuloza

  Herpes zoster

  Ptičja gripa









Napomene i upozorenja | O nama | Kontakt | Sadržaj portala | Važne pravne napomene

Zdravlje.hr , prva objava 2003.